Zaštitna konstrukcija iznad četvrtog bloka nuklearne elektrane u Černobilu je u opasnosti od urušavanja zbog stalnih rizika od raketnih i dronskih napada, a da bi se to desilo dovoljna je i eksplozija u blizini, a ne direktan pogodak. Na zabrinjavajuće stanje nuklearke, koja je nakon katastrofe 1986. godine zatvorena u veliki betonski sarkofag, u razgovoru za France24 upozorio je direktor elektrane Sergej Tarakanov.
Nema sigurnosti
Napuštena elektrana Černobil pogođena je u napadu drona u februaru ove godine. Iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) tada je saopćeno da zaštitna struktura elektrane, koja bi trebala sprečavati širenje radioaktivnog materijala, više ne može ispunjavati sigurnosnu funkciju.
Prema riječima Draška Aćimovića, nekadašnjeg počasnog konzula Ukrajine u Austriji, posljednji udari dronova u ovom mjesecu izazvali su 300 manjih oštećenja, iako izvještaji s lica mjesta pokazuju da je nivo radioaktivnosti u okviru normalnih granica.
– Direktor elektrane izjavio je da u slučaju prvog sljedećeg jačeg udara nema šanse da sve ne bude kontaminirano. Za hitnu reparaciju Francuska je izdvojila 10 miliona eura. Situacija je ozbiljna i u Zaporožju, gdje ni Rusi, ni Ukrajinci ne mogu da garantiraju bezbjednost i traži se mogućnost da SAD preuzmu neutralnu kontrolu, a u pitanju je atomska centrala koja je devet puta snažnija od Černobila. Nažalost, dok Njemačka, Švicarska i druge zemlje preventivno rade na pripremi atomskih skloništa, naša atomska skloništa su van funkcije – kaže Aćimović.
Zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS) BiH Emir Dizdarević kaže da su posade Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) prisutne u Ukrajini, posebno Zaporožju i da mjerenja na lokaciji elektrane Černobil nisu pokazala povišenu radioaktivnost.
– I mi pratimo, pogotovo na našim graničnim mjestima gdje imamo tzv. gama stanice, gama radijacijske sonde i očitavamo u realnom vremenu radioaktivnost u zraku. Nismo imali nikakvog povećanja – kaže Dizdarević.
Ko je na udaru
Pojašnjava da su gama stanice postavljene u općinama Velika Kladuša, Bihać, Bosanski Novi, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod, Brčko, Bijeljina, Zvornik, Drvar, Livno, Mostar, Trebinje, Neum, Sarajevo, Zenica i Tuzla.
– To je sistem sa GSM karticama i svaki sat se povlače podaci o radioaktivnosti u zraku, mjerimo temperaturu i padavine. Nekad kad su padavine, malo se podigne radioaktivnost, ali to je sasvim normalno. Objekat Černobil je interesantan što imamo i danas, a iduće godine će biti 40 godina od katastrofe, povećanu prirodnu radioaktivnost, odnosno cezija 137, maltene u cijeloj Evropi, a pogotovo u Ukrajini, Latviji, Litvaniji, Bjelorusiji, Estoniji, Poljskoj – kaže Dizdarević.
Prijetnje su podijeljene u pet kategorija
U slučaju da uređaji Agencije detektiraju povećan nivo radioaktivnosti, Dizdarević kaže da bi bio aktiviran plan pripremljen za ovakve situacije. Alarmirao bi se Centar za vanredne situacije IAEA u Beču, s kojim bi se razmijenili podaci putem Operativno-komunikacijskog centra 112 Ministarstva sigurnosti BiH.
– Onda se prate meteorološki parametri, dobijaju se podaci izvana, obavještava se stanovništvo. Prijetnje su podijeljene u pet kategorija, ali mi nemamo nuklearne objekte u krugu od 5, odnosno 20 kilometara, pa nemamo ni opasnosti prve i druge kategorije za onu tzv. jodnu profilaksu koja se daje da zaštiti stanovništvo. Ali imamo prijetnje treće, četvrte i pete kategorije, pa u tom slučaju zasjeda nadležni Operativno-komunikacijski štab, koji donosi odluke i komunicira s javnošću – pojašnjava Dizdarević.
