Iako je životni standard većine građana više nego skroman, ima i onih koji nisu štedjeli kada je riječ o kupovini luksuznih vozila što pokazuje i podatak da su za samo deset skupocjenih automobila, koji su ove godine uvezeni u BiH, vlasnici izdvojili gotovo 3,5 miliona maraka.
Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je za ta vozila izdvojeno približno isto novca kao i prethodne godine.
Najviše novca, tačnije 436.833 KM otišlo je na trkački njemački četvorotočkaš “Porsche 911 GT3 RS” poznat po atmosferskom motoru i brzim performansama.
U društvu luksuznog “Porschea” nalazi se i “Mercedes g klasa” vrijedan skoro 400.000 maraka. U top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH, osim navedenih, nalazi se još pet “Porschea” i dva “Mercedesa”, od kojih je svaki koštao više od 350.000 maraka. Na listi najluksuznijih vozila našao se i italijanski “lamborgini urus 636” vrijedan skoro 335.000 KM.
Uvozne dadžbine
Prilikom uvoza ovih automobila plaćene su uvozne dadžbine u ukupnom iznosu od 578.879 KM.
Sociolog Vedran Francuz smatra da građani imaju sve veću potrebu da posjeduju skupu imovinu koja danas sve manje predstavlja ekonomsko, a sve više društveno i simboličko pitanje.
– Imovina više ne služi primarno da zadovolji stvarne potrebe, već da pošalje poruku uspjeha, moći, pripadnosti ili društvenu vrijednost pojedinca – naveo je Francuz za “Glas Srpske”.
Istakao je da u savremenim, ali i postkonfliktnim društvima poput našeg, materijalni status često postaje zamjena za osjećaj bezbjednosti i sigurnosti.
– Kako institucije slabe, a budućnost postaje neizvjesnija, ljudi sigurnost traže u onome što je vidljivo kao što su kuća, stan, automobil, zemlja. Imovina tako postaje svojevrstan štit od straha i neizvjesnosti – pojasnio je Francuz.
On dodaje da je jedan od ključnih motiva i društveno poređenje.
– Ljudi sve češće kupuju ne zato što im je nešto neophodno, već zato što to ima neko drugi, kako ne bi bili doživljeni kao manje vrijedni – kazao je Francuz i dodao da je automobil danas postao potvrda identiteta.
Predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija istakla je za “Glas” da visoka cijena vozila često ne prati i kvalitet pa su se i oni najbogatiji u prethodnim godinama “opekli” prilikom kupovine.
– Zbog toga je danas primjetna veća opreznost, a dio građana jednostavno više ne želi da ulaže u kupovinu novih vozila, već se zadovoljava onim što već ima, iako kupovna moć nije drastično opala – kazala je Šešlija.
Kada je riječ o jazu između potrošnje na luksuzna vozila i životnog standarda građana, ističe da njihove analize i razgovori sa potrošačima pokazuju sasvim suprotnu sliku od zvaničnih podataka.
Dodala je da je očigledno da se radi o različitim oblicima snalaženja, kao što su kreditna zaduženja i nestandardni načini finansiranja.
– To dugoročno nije održivo i sigurno će doći na naplatu – istakla je Šešlija.
Kina i SAD
Najviše vozila od januara do novembra ove godine stiglo je iz Kine, njih 610, od tog broja 542 su nova vozila i 68 polovnih. Ukupna vrijednost ovih automobila iznosila je oko 13,27 miliona KM. Dažbinama od kupovine ovih vozila budžet je napunjen sa oko 4, 46 miliona KM.
