Očekuje se da će preko 3,2 milijuna Moldavaca glasati na biračkim mjestima u zemlji, koja su otvorena do 21 sat, a u utrci za 101 mjesto u moldavskom parlamentu registrirano je 13 političkih stranaka, tri izborna bloka i četiri neovisna kandidata.
Da bi prošao izborni cenzus, neovisnom kandidatu potrebno je dva posto glasova, stranci pet posto, izbornom bloku sedam posto, a da bi izbori bili valjani, na birališta mora izaći najmanje 33 posto birača. Nakon objave preliminarnih rezultata, SIP će ih prikupiti i u roku od 24 sata predočiti Ustavnom sudu koji će potvrditi rezultate i potvrditi mandate izabranih zastupnika. Nakon toga, u roku od 30 dana, uredbom predsjednika republike saziva se novi saziv parlamenta na konstituirajuću sjednicu.
Ove stranke su u izbornoj utrci
Prema posljednjim anketama, vladajuća proeuropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS) moldavske predsjednice Maje Sandu mogla bi izgubiti većinu i biti prisiljena tražiti koalicijske partnere.
Oporbene snage, poput proruskog Patriotskog bloka i nominalno proeuropskog Alternativnog saveza, pokušavaju pridobiti birače nezadovoljne visokim cijenama, sporim reformama i skepticizmom prema približavanju Europi. Moskva niječe miješanje u unutarnje stvari Moldavije i tvrdi da Kišinjev potiče antiruske osjećaje iz političkih razloga. Sandu, obrazovana na Harvardu i bivša dužnosnica Svjetske banke, osnovala je 2016. centrističku, reformski orijentiranu stranku PAS. Jedan od njezinih najbližih suradnika je Dorin Recean, prozapadni ekonomist i bivši ministar unutarnjih poslova, koji je postao premijer u veljači 2023. Njihov PAS sada se suočava s ozbiljnim izazovom od strane Patriotskog bloka, saveza ljevičarskih proruskih stranaka koji uključuje bivšeg predsjednika Igora Dodona, kojeg je Sandu pobijedila 2020.
Patriotski blok tvrdi da europske integracije predstavljaju prijetnju neovisnosti Moldavije i zalaže se za bliže veze s Rusijom. Svaka buduća koalicija vjerojatno bi otežala moldavskoj predsjednici Maji Sandu provedbu plana za članstvo zemlje u EU do 2030. godine, što bi zahtijevalo opsežan zakonodavni rad.
Europska unija ili Rusija?
Na referendumu o članstvu u EU 2024. godine jedva je prijeđen prag od 50 posto podrške. Moldavija ima većinsko rumunjsko stanovništvo i veliku ruskogovoreću manjinu, a politička moć desetljećima se izmjenjuje između proruskih i proeuropskih skupina. Ruske trupe još su uvijek stacionirane u Pridnjestrovlja, koje se odvojilo početkom 1990-ih. Zbog neizvjesnog ishoda, manji akteri mogli bi odigrati ključnu ulogu.
Alternativni savez, predvođen gradonačelnikom Kišinjeva Ionom Čebanom i predsjedničkim kandidatom na izborima 2024. Aleksandruom Stojanoglom, pokušava pridobiti razočarane centrističke birače. Nominalno proeuropski, optužuju vladu da nije osigurala dobre ceste, pristojne plaće i mirovine. Neki analitičari smatraju da Alternativa zapravo služi kao “rasipnik glasova” koji oduzima podršku PAS-u, a istovremeno održava kanale ruskog utjecaja.
Tu je i antielitistička populistička stranka Naša stranka, koju predvodi bivši gradonačelnik Renato Usatji, nekoć povezan s ruskim nacionalističkim političarima, prema Guardianu. Sandu je glasovanje opisala kao “najvažnije izbore u povijesti Moldavije” i u svom obraćanju naciji upozorila je da Rusija troši stotine milijuna eura kako bi utjecala na ishod izbora.
Predizborni “incidenti”
Moldavska policija je posljednjih tjedana pojačala istrage o ilegalnom financiranju stranaka, a 74 osobe su privedene zbog navodne ruske umiješanosti u pokušaje izazivanja nereda.
Vođa Patriotskog bloka, Igor Dodon, bivši predsjednik, rekao je da su neki članovi njegove koalicije bili meta vlasti. “Zločinački PAS-ov režim pokušava nas zastrašiti, uplašiti narod i ušutkati nas”, rekao je Dodon u izjavi.
Prošlog mjeseca, odbjegli tajkun Ilan Shor, pod sankcijama SAD-a i EU-a kao navodni ruski agent, otvoreno je nudio Moldavcima mjesečne isplate od 3000 dolara za sudjelovanje u protuvladinim prosvjedima, prema Reutersu.
Moldavija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, većinu svojih energetskih potreba pokriva uvozom skuplje energije iz Rumunjske. Iako je inflacija pala s dvoznamenkastih razina iz 2022., još uvijek se kreće oko sedam posto, što je mnoge birače ogorčilo. Korupcija je i dalje raširena, a reforme u ključnim područjima, poput pravosuđa, sporo napreduju, priopćila je agencija. U nedjelju će građani birati 101 zastupnika prema proporcionalnom sustavu.
Ključni faktor bit će glasovi dijaspore: procjenjuje se da milijun Moldavaca živi u inozemstvu. Birači u zapadnoj Europi tradicionalno podržavaju proeuropske stranke i doprinijeli su tijesnoj pobjedi na referendumu o EU. Neizvjesnost predstavlja i 277 000 registriranih birača u Pridnjestrovlja. Budući da ankete pokazuju da PAS ima samo malu prednost nad Patriotskim blokom, moguće je nekoliko scenarija. PAS bi mogao ostvariti tijesnu pobjedu i tako nastaviti proeuropski reformski kurs.
Vjerojatniji scenarij je da PAS osvoji najviše glasova, ali bez većine, što bi dovelo do dugih i teških pregovora o formiranju vlade. Neki analitičari smatraju da bi razlike u vanjskopolitičkoj orijentaciji mogle biti toliko nepremostive da bi samo novi izbori mogli riješiti zastoj. Treći scenarij je pobjeda proruskog bloka uz podršku centrističkih stranaka, što bi usporilo ili zaustavilo europske integracije Moldavije.
Ishod će pokazati hoće li ova bivša sovjetska republika, neovisna od 1991., nastaviti put prema Zapadu ili se ponovno okrenuti Rusiji.
