
U najnovijem izvješću MMF procjenjuje da bi se prosječni dug u Europskoj uniji mogao udvostručiti i dosegnuti oko 130 posto BDP-a do 2040. godine, ako ne dođe do značajnih korekcija u potrošnji i naplati javnih prihoda.
MMF upozorava da određene članice – poput Italije, Francuske i Španjolske – već imaju dug iznad 100 posto BDP-a, zbog čega su pod nadzorom Europske komisije putem postupka prekomjernog deficita.
Tradicionalne mjere konsolidacije, poput privremenih smanjenja ili povećanja poreza, više nisu dovoljne u državama s kronično visokim deficitima, navodi se.
Fond procjenjuje da veći fiskalni pritisak proizlazi iz dviju paralelnih obveza europskih država. Potreba za ulaganjima u obranu i energetsku tranziciju raste, dok istovremeno rastu troškovi povezani sa starenjem stanovništva, poput rashoda za zdravstvo i mirovine, izvještava briselski Euraktiv.
Prema ranijoj analizi bivšeg predsjednika Europske središnje banke Maria Draghija, Europska unija morala bi povećati javna i privatna ulaganja za oko 4-5% BDP-a godišnje kako bi izbjegla zaostajanje za Sjedinjenim Državama i Kinom.
Fond predlaže europskim zemljama da “opuste” javni sektor poticanjem rasta i učinkovitosti, ojačaju jedinstveno tržište kapitala i energije, pojednostave regulatorne postupke za gospodarstvo i više koriste zajedničko europsko zaduživanje za ključne infrastrukturne projekte.
MMF procjenjuje da bi ove reforme donekle ublažile potrebu za oštrim rezovima u proračunu, ali da vjerojatno neće biti dovoljne.
Fond stoga dodaje da će biti nužna “šira revizija društvenog ugovora” u Europi, što bi u praksi moglo značiti odvajanje osnovnih i “premijalnih” usluga u područjima mirovina, zdravstva i obrazovanja, pri čemu bi samo osnovnu razinu u potpunosti financirala država.
Takve reforme nose političke i društvene rizike, a Fond preporučuje da ih europski političari uvode postupno i javno objašnjavaju građanima kako bi se očuvalo povjerenje u društvo i legitimnost promjena.
