Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković upozorio je na HRT-u na ozbiljnu situaciju, ali ističe da je vodosnabdijevanje zasad stabilno.
“Situacija je dosta ozbiljna. Uistinu, ovo je sada već duže razdoblje niskih vodostaja. Treba reći da Dunav upravo u ovim trenucima bilježi novi rekord od -142 cm u Batini. Srušen je novi rekord, nekada je bilo tako nisko 1909. godine. Mi sada imamo novi pad nivoa vodostaja Dunava i situacija se neće tako brzo promijeniti.
Znamo i da je u rijeci Dravi srušen rekord s -172 na -192 cm. To su ekstremno niski vodostaji, pri čemu su i temperature vode mnogo više nego što je uobičajeno, što sve više vrši pritisak na biljni i životinjski svijet koji živi uz te rijeke”, istakao je Đuroković.
Na obali i otocima smanjeni dotoci
Na velikom području na obali i na otocima na snazi je racionalizacija potrošnje vode, presušili su izvori i crpilišta pitke vode.
“Činjenica je da je situacija mnogo problematičnija na krškom području i na području primorskih i dalmatinskih slivova. Tamo su dotoci već veoma smanjeni pa se smanjuju kapaciteti. Veći broj vodovoda pozvao je građane na racionalno korištenje vode. No, još uvijek je situacija stabilna kada je riječ o samom vodosnabdijevanju. Dolazi do padova pritiska, ali nigdje zasad nema redukcije da se neko ne može oprati ili podmiriti osnovne životne potrebe”, kazao je Đuroković.
Pojasnio je i situaciju u Lici.
“Relativno je stabilna. Imamo situaciju na području Brinja gdje pokušavamo pronaći rješenje da vode bude i za ljude i za privredu u dovoljnim količinama. Ali posljedice se osjećaju i u Lici gdje više nema snijega. Izgubili smo najizdašniji izvor pohranjivanja ličkih vodotoka, a to je bio snijeg”, istakao je Đuroković.
Hoće li biti nestašice vode na kontinentu?
“Na kontinentu neće biti nestašica i stanje je, danas smo baš provjerili, po svoj prilici dobro. Kontinent ipak stoji mnogo bolje. Postoje podzemne vode, tu su i velike rijeke. Za svaki slučaj dodatno smo ojačali naše kapacitete i uputili na teren vodočuvarske službe”, rekao je Đuroković.
Dodao je kako sada ne treba pratiti velike vodotoke, nego da su problematičniji mali vodotoci.
“Još jednom pozivam sve one koji vrše prečišćavanje otpadnih voda, prečišćavanje otpadnih voda gradova, kao i privredne subjekte koji sami obavljaju određene predtretmane svojih otpadnih voda, da to rade na najbolji mogući način i što pažljivije jer su nam rijeke malog kapaciteta s veoma malo vode, a temperature vode su veoma visoke, tako da svaki dotok zagađenja u te rječice može izazvati ekološke incidente”, istakao je Đuroković.
“S obzirom na to da nema naznaka oporavka situacije u narednih pet do sedam dana, molim da svi budemo malo obazriviji i da ozbiljnije radimo svoj posao kako bismo pomogli i prirodi”, dodao je.
Suša smanjila dotoke, ali snabdijevanje vodom i električnom energijom nije ugroženo
Đuroković je govorio i o tome može li ova dugotrajna suša ugroziti kapacitete vode u akumulacionim jezerima, odnosno snabdijevanje električnom energijom.
“Proizvodnja električne energije ovisi o dotoku vode, pa je sada smanjena i u hidroelektranama na Dravi. U saradnji s HEP-om usklađujemo koliko se vode može koristiti za proizvodnju, a da se istovremeno osigura biološki minimum i dovoljan protok kroz staro korito Drave. Time želimo sačuvati ravnotežu i postupati odgovorno prema prirodi”, rekao je.
Dodao je da je akumulacija Butoniga, koja je u ovom trenutku najizdašniji izvor za vodosnabdijevanje u Istri, dovoljnog kapaciteta. “I za područje Istre ne očekujemo veće redukcije, ali i dalje pozivamo na racionalno korištenje vode”, rekao je Đuroković.
Najnovija analiza Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazuje da se ovdje ne radi o kratkotrajnoj ljetnoj epizodi.
Suhi dijelovi riječnih korita i ponovo vidljivi davno potopljeni brodovi, poput olupine kod Opatovca, samo su najuočljiviji znakovi mnogo šire hidrološke slike.
Šta je hidrološka suša?
Meteorološka suša počinje manjkom padavina, dok hidrološka dolazi sa zakašnjenjem. Nastaje kada zbog dugotrajnog manjka kiše i snijega opadnu protoci i vodostaji rijeka te nivoi jezera, akumulacija i podzemnih voda.
Zato može potrajati i nakon povratka kiše. Nekoliko pljuskova može zazeleniti travu i nakratko podići vodostaj manjeg vodotoka, ali ne može obnoviti ogromne zalihe vode u riječnim slivovima i podzemlju.
Niski vodostaji rijeka, između ostalog, otežavaju plovidbu jer brodovi moraju smanjiti teret ili potpuno obustaviti plovidbu.
Također mogu ugroziti navodnjavanje, vodosnabdijevanje te industrijsku i energetsku proizvodnju u hidroelektranama i termoelektranama kojima je voda potrebna za hlađenje. Tokom niskih vodostaja mijenjaju se temperature vode, koncentracije kisika i raspoloživa staništa, zbog čega posljedice osjećaju ribe i drugi riječni organizmi.
Foto: Marin Franov / CROPIX
Zašto su rijeke ostale bez vode?
Odgovor na ovo pitanje seže još u 2025. godinu, kada je na velikom dijelu Evrope palo premalo padavina. Manjak se nastavio i ove godine, a visoke temperature dodatno su ubrzale isparavanje vode iz tla, rijeka i vegetacije. Slična kombinacija zabilježena je tokom velikih suša 1993, 2003. i 2022. godine.
Za Dunav i Dravu posebno je važan snijeg u Alpama. On funkcionira kao ogromna prirodna akumulacija: vodu skuplja tokom zime, a zatim je postepeno oslobađa u proljeće i početkom ljeta. Tom vodom se napajaju Drava i brojne pritoke Dunava.
Međutim, Alpe su već drugu sezonu zaredom ostale bez uobičajenih zaliha snijega. Zimsko polugodište od novembra 2025. do aprila 2026. bilo je za 1,1 stepen Celzija toplije od prosjeka u odnosu na referentni period od 1991. do 2020. godine. U sjevernim Alpama bilo je drugo najsušnije od 1991. godine, a u južnim Alpama najsušnije u cijelom analiziranom nizu. Visina snježnog pokrivača bila je među pet najnižih od 1991. godine.
Manjak snijega nije jedini problem. Rekordno niskim vodostajima doprinijeli su i dugotrajan nedostatak padavina te visoke temperature na cijelim slivovima Dunava i Drave.
Podzemna suša – problem koji se ne vidi
Suho riječno korito uočava se odmah. S druge strane, pad nivoa podzemnih voda manje je vidljiv, ali može biti dugotrajniji jer se podzemne zalihe sporije prazne, a još sporije obnavljaju.
Na mjernoj stanici Repaš uz Dravu nivo podzemne vode 29. jula iznosio je 115,05 metara nadmorske visine, samo osam centimetara iznad historijskog minimuma iz 2022. godine. U Mičevcu uz Savu 30. jula izmjereno je 100,72 metra nadmorske visine, odnosno 60 centimetara iznad minimuma iz 2012. godine.
DHMZ upozorava da podzemne vode nastavljaju opadati u dijelovima centralne, sjeverne i istočne Hrvatske. To s vremenom može utjecati na bunare, crpilišta, poljoprivredu i vodosnabdijevanje.
Prognoze za nastavak ljeta
Sezonske prognoze daju nešto nade hrvatskom Jadranu, gdje je tokom augusta, septembra i oktobra povećana vjerovatnoća natprosječne količine padavina. Za srednju Evropu i Alpe prognoza nije dovoljno jasna. Temperature bi u Hrvatskoj i većem dijelu Evrope ponovo mogle biti više od prosjeka.
Za stvarni oporavak neće biti dovoljan jedan olujni pljusak. Potrebna je obilna, dugotrajnija kiša koja bi zahvatila veliki dio riječnih slivova i počela obnavljati površinske i podzemne zalihe vode. Ako takva kiša izostane, ovogodišnji rekordi možda neće dugo trajati, jer bi ih već do kraja ljeta mogli zamijeniti još niži.Vijesti
