Gaza i Balkan u fokusu govornice
Jakovina ističe da nije neobično što svjetski lideri koriste govornicu UN-a kako bi govorili o regionalnim problemima.
“Slovenska predsjednica spomenula je genocid u Srebrenici, dok lideri Hrvatske i Srbije često govore o Bosni i Hercegovini. To je očekivano jer bez tih zemalja nema rješenja bosanskohercegovačke krize niti stabilizacije Balkana. Ako poruke dolaze s dobrim namjerama, to ne mora biti problematično”, rekao je Jakovina.
Dodaje da su globalne poruke ostale disonantne – s jedne strane govori se o klimatskim promjenama, s druge i dalje prevladava interes za eksploataciju energenata.
“Klimatske promjene nisu izmišljena stvar, mi ih vidimo i u našim zemljama”, upozorio je.
Efikasnost UN-a i potreba za reformom
Profesor naglašava da rasprave o neefikasnosti UN-a nisu nove, posebno kada je riječ o Vijeću sigurnosti.
“UN ne predstavlja današnje čovječanstvo – Indija nije stalna članica, a Jugoslavija je bila osnivač pa je već dugo nema. Nikada nije bilo ozbiljne reforme, jer stalne članice to ne žele. Koliko god ismijavali neefikasnost, i dalje se UN doživljava kao krovna međunarodna organizacija. I bez njega, svijet bi bio siromašniji za brojne humanitarne misije”, naglašava Jakovina.
Može li UN spriječiti nove sukobe na Balkanu?
Na pitanje o mogućem ponavljanju scenarija iz 90-ih, Jakovina smatra da bi UN reagovao sporo, ali da bi reakcija danas bila brža zbog važnosti evropskog prostora,piše N1
“Evropa bi bila prisiljena reagovati jer se sukob s Balkana lako može preliti u njeno jezgro. Ipak, mislim da demografski pad i cinizam mladih generacija danas smanjuju vjerovatnoću da se nacionalizam pretvori u oružani sukob. To je možda jedina pozitivna posljedica loše demografske slike”, zaključio je Jakovina.
