Novi zakon bi trebao proširiti spisak za priznavanje stručnih kvalifikacija – slično kao i priznavanje univerzitetskih diploma, te ubrzati procedure.
Novim njemačkim Zakonom o useljavanju stručne radne snage (FKEG -Fachkräfteeinwanderungsgesetz ), odlazak u Njemačku mogao bi se još više povećati – a to ima posljedice po BiH.
Drugi čitaju:
.adslot_tekst_3 { display:inline-block; width: 300px; height: 250px; }
@media (min-width:360px) { .adslot_tekst_3 { width: 336px; height: 280px;} }
@media (min-width:500px) { .adslot_tekst_3 { display: none;} }
Za razliku od sadašnjih zakonskih odredbi u Njemačkoj, piše dalje u tekstu, novim zakonom bi se trebala ukinuti tzv. “prioritetna provjera”, tj. obavezu kompanija da prije nego što angažuju nekog stranog stručnjaka provjeri da li bi se za taj posao mogao naći neko iz Njemačke ili neke druge države članice EU-a.
Osim toga, novi zakon bi trebao proširiti spisak za priznavanje stručnih kvalifikacija – slično kao i priznavanje univerzitetskih diploma, te ubrzati procedure.
– U Njemačkoj se novi zakon shvata kao triple-winn situacija, u kojoj bi koristi imali i njemačko tržište rada i useljenici iz trećih zemalja, kao i zemlje njihovog porijekla… Ako se sve bude odvijalo po planu, FKEG bi trebao stupiti na snagu početkom naredne godine, prenosi Deutsche Welle.
Njemačka ambasada u Sarajevu je, kako se navodi, jedan od najvećih njemačkih viznih punktova u svijetu – između 2015. i 2018. godine, broj izdatih viza porastao je sa oko 7.400 na preko 14.100, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova. Samo u Libanu i Turskoj podneseno je više prijava za vize.
Ko će živjeti u BiH za 20 godina?
– Koliko će ljudi živjeti ovdje za 15 ili 20 godina? U ljetnjim mjesecima je teško naći dobro obučene radnike u građevinarstvu, električare ili medicinsko osoblje, kaže politolog Damir Kapidžić, profesor na Univerzitetu u Sarajevu. U međuvremenu se, kaže on, “širi cinizam o evropskim zemljama koje imaju koristi od jeftine radne snage izvan EU – čime će stvoriti dugoročne probleme za ekonomsko planiranje zemalja kao što je Bosna i Hercegovina.”
No, kako se zaključuje u tekstu “Tagesspiegela”, bosanska politika nije našla recept da spriječi masovno iseljavanje.
– Nedostaju koncepti koji bi spriječili nastavak iseljavanja, kaže Kapidžić. A to će, dodaje, dovesti do velikih demografskih problema u narednih nekoliko godina.
@media (min-width:350px) { .adslot_dno { width: 336px; height: 280px;} }
@media (min-width:500px) { .adslot_dno { width: 300px; height: 250px;} }
.adslot_dno_2 { display:inline-block; width: 300px; height: 250px; }
@media (max-width:500px) { .adslot_dno_2 { display: none;} }
Izvor:BH-index.info Kontakt: redakcija@kalesijski.ba
