U Hrvatskoj kreće veliko testiranje: Koliko ljudi ima koronu a da to i ne zna

U prvoj fazi nasumice će se izabrati 1.100 uzoraka krvi, koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo širom zemlje, a nakon toga ide se u veliku studiju, koja bi trebala obuhvatiti oko 20 ili čak 30 hiljada ljudi

Svi građani u Hrvatskoj koji su od prošle srijede izvadili krv zbog kontrolnih ili nekih drugih pregleda, nevezanih za zarazu COVID-19, potencijalni su kandidati za provođenje velike studije koja će pokazati koliko je duboko koronavirus ušao u populaciju.

– U prvoj fazi nasumice će se izabrati 1.100 uzoraka krvi, koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo širom zemlje. Obavijestili smo laboratorije da od srijede čuvaju uzorke. Prikupljanje će trajati 10-ak dana, a do tad očekujemo da će stići 1100 ELISA testova kojima ćemo utvrditi koliko ljudi ima antitijela, tj. koliko ih je, ne znajući za to, bilo u kontaktu s virusom – rekao je za Jutarnji list Krunoslav Capak, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u čijoj će se ustanovi provoditi testiranja.

– U ovoj fazi to će biti “anonimni” uzorci, odnosno znat će se samo spol osobe, godine i boluje li od neke bolesti ili je potpuno zdrava. Ime i prezime nam nije važno. Ono što želimo jest vidjeti koliko je zapravo ljudi preboljelo virus asimptomatski. Na takve uzorke smo se odlučili jer smatramo da najrelevantnije predstavljaju populaciju. Neke zemlje su se odlučile koristiti krv dobrovoljnih davalaca krvi, ali mi smatramo da tako ne bismo dobili kvalitetnu sliku jer su većina davalaca krvi zdravi muškarci, srednje životne dobi – kaže Capak.

Nakon ovog testnog analiziranja, kreće se u veliku studiju, koja bi trebala obuhvatiti oko 20 ili čak 30 hiljada ljudi.

– Projekat smo već prijavili Hrvatskoj zakladi za znanost. Tu govorimo o između 20 i 30 hiljada ljudi. Tad ćemo obavijestiti ljude, odnosno dat ćemo upitnik kad vade krv, može li se koristiti njihova krv. Oni će nam trebati za daljnja istraživanja, odnosno da ih pratimo kako bismo ustanovili koliko traje imunost – kaže Capak.

Poznato je da svaki virus ne razvija antitijela na isti način. Primjerice, ako prebolimo ospice, nećemo ih više dobiti, gripu možemo dobiti već sljedeće sezone, a za COVID-19 još nema nikakvih saznanja, jer postoji tek nekoliko mjeseci.


Notice: ob_end_flush(): failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/kalesijs/public_html/wp-includes/functions.php on line 5464

Notice: ob_end_flush(): failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/kalesijs/public_html/wp-content/plugins/mashsharer/includes/debug/classes/MashDebug.class.php on line 159

Notice: ob_end_flush(): failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/kalesijs/public_html/wp-content/plugins/really-simple-ssl/class-mixed-content-fixer.php on line 107