Nakon ovog toplotnog talasa očekuje se postepni razvoj oblačnosti, za vikend ponegdje kratkotrajni pljuskovi i neznatan pad temperature.

Stručnjaci savjetuju da ko ne mora ne izlazi iz kuće, posebno ne u najtoplijem delu dana, od 10 do 17 sati, a onima koji kreću na put da to učine u ranim jutarnjim ili večernjim satima.

Svima se preporučuje pojačana hidratacija isključivo vodom.

Najviše dnevne temperature kretat će se većinom između 35 i 40°C, a građanima se savjetuje oprez, osobito ranjivim skupinama poput starijih osoba, djece te kroničnih bolesnika. Preporuka dolazi i od Svjetske meteorološke organizacije, koja naglašava potrebu za pripremom zbog mogućih zdravstvenih rizika uslijed izloženosti visokim temperaturama.

Evo detaljnog osvrta na temperaturu za 3. i 4. juli 2025. u Kalesiji:

Četvrtak, 3. juli 2025.

• Maksimalna temperatura: oko 37 °C (99 °F)
• Minimalna temperatura noćas: oko 14 °C (58 °F)
• Objavljena je narandžasta vremenska upozorenja (za Tuzlanski kanton) zbog ekstremno visokih temperatura između 13:00 i 17:00.

Petak, 4. juli 2025.

• Dnevna temperaturalna najviša: do 36 °C (97 °F)
• Jutarnja najniža: oko 16 °C (61 °F)
• i dalje se očekuje izuzetno vruć dan s upozorenjem za oprez pri dužem boravku napolju, kao deo žutog upozorenja na visok toplotni indeks.

To bi, upozoravaju naučnici, moglo imati značajan uticaj na zimu 2025./2026. u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Evropi, piše Severe Weather.

Arktički morski led ima ključnu ulogu u globalnom klimatskom sitemu, naročito u oblikovanju zimskih obrazaca u sjevernoj hemisferi.

Najnoviji podaci pokazuju da je trenutna površina arktičkog morskog leda znatno ispod dugoročnog prosjeka.

Na grafu Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) jasno se vidi da je 2025. godina trenutno na rekordno niskom nivou za ovo doba godine. U poređenju s prošlom godinom, led pokriva oko 0,6 miliona kvadratnih kilometara manje, dok je u odnosu na 2010. – koji je do sada držao rekord za ovaj period – led tanji za oko 0,1 milion kvadratnih kilometara.

Ubrzano otapanje
“Led je puno više od same površine,” upozoravaju stručnjaci. Analize pokazuju da se najveća koncentracija leda još drži u centralnim dijelovima Arktika, dok se prema rubovima bilježi ubrzano otapanje, gdje se ledena ploča susreće s toplijim zrakom.

Posebno je zabrinjavajuće smanjenje debljine leda, što ga čini osjetljivijim na ubrzano otapanje. Prognoze ukazuju na značajno stanjivanje zapadnog dijela ledenog pokrova i područja iznad sjeverne Kanade. Ukupni volumen leda, prema posljednjim podacima, znatno je manji od prosjeka za ovo doba godine – vršna vrijednost nije dosegla niti 20 hiljada kubičnih kilometara, što je, kako navode naučnici, znak da ledena ploča nije u dobrom stanju.

Vremenske prilike u junu obilježene su širokim područjem niskog pritiska koje se proteže od sjevera SAD preko Kanade do sjevernog Atlantika. Iako bi se moglo pomisliti da je takav obrazac povoljan za led, on zapravo donosi južne vjetrove i morske struje prema Arktiku.

Formiranje područja visokog pritiska

Analiza temperaturnih anomalija za jun otkriva toplije nego inače uslove iznad Arktičkog oceana. Iako odstupanja nisu velika, zračne struje ubrzavaju proces otapanja.

Prognoza za juli (ECMWF) pokazuje formiranje područja visokog pritiska iznad polarnih regija, uz dva područja niskog pritiska – jedno iznad sjeverne Kanade i Grenlanda, drugo nad Sibirom. Takav raspored podstiče prodor toplog vazduha u polarni krug, naročito na istoku, dok se hladniji vazduh istiskuje prema Kanadi. Ukupno gledano, radi se o obrascu koji pogoduje daljnjem otapanju leda.

“Vidljivo je da bi se ivice ledene ploče u idućih desetak dana mogli u potpunosti otopiti”, navodi se u analizi.

Rekordan minimum u septembru
Naučnici ističu poveznicu između niskog nivoa morskog leda i mogućeg razvoja zimskih vremenskih obrazaca. Dugoročne prognoze za period od avgusta do oktobra pokazuju znatno više temperature iznad polarnih regija, što bi moglo podstaknuti rekordan minimum u septembru.

Korelacija pokazuje da zime koje slijede nakon sezona s niskim morskim ledom imaju veću vjerovatnost za niži pritisak nad SAD-om, Kanadom i Evropom.

To bi moglo značiti poremećaj mlazne struje, prodor hladnog vazduha sa sjevera i blokirane vremenske obrasce.

“Slaba ledena ploča može uticati na polarni vrtlog, čineći ga slabijim i podložnijom poremećajima”, objašnjavaju stručnjaci.

Ako dođe do tzv. stratosferskog zagrijavanja, Polarni vrtlog može oslabiti ili se raspasti, što omogućuje hladnom arktičkom vazduhu da prodre prema jugu – sve do Evrope i Sjeverne Amerike.

Dok god je vrtlog snažan, hladan vazduh ostaje zarobljen unutar Arktika, što znači blaže zime u većem dijelu Evrope i SAD-a.

No, ako oslabi, raste vjerovatnost za ekstremno hladne i snježne epizode.

Naučnici poručuju kako će nastaviti pratiti stanje leda i atmosferske prilike, a javnost pozivaju da prate nove prognoze jer bi stanje Arktika ove godine moglo biti presudno za zimu koja dolazi, prenosi dnevno.hr

“U ovom vijeku ovako rasprostranjena suša u junu nije zabilježena. U mnogim dijelovima zemlje nije pala nijedna kap kiše”, navodi BH Meteo.

Na jugu Hercegovine vrućine su već standardna svakodnevnica, a prema prognozama, ostatak zemlje ulazi u sličan režim već naredne sedmice. Od srijede nas, kako ističu meteorolozi, očekuje ozbiljan porast temperatura – vrijednosti oko 40°C uz izraženije tople noći koje neće donositi osvježenje.

“Narednih dana pretežno vedro, bez ikakvih naznaka padavina. Nema ni signala da bi u skorije vrijeme moglo doći do značajnijeg pogoršanja vremena“, poručuju.

Po trenutnim prognozama, i juli će započeti u sličnom tonu – vedro, vruće i suho, što dodatno zabrinjava kada su u pitanju vodni resursi, poljoprivreda, kao i rizik od požara.