Sindikat traži povećanje minimalne plaće na 700 KM, ali država mora umanjiti namete

Na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH postignut je načelni konsenzus o povećanju minimalne plaće. Međutim, različiti su pogledi o iznosu minimalne plaće. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH smatraju da bi to trebalo biti 70 posto od prosječne plaće u FBiH, znači nešto oko 700 KM. S druge strane, Udruženje poslodavaca FBiH uvjerenja je da je u ovom trenutku to nerealan iznos, ističući kako je najveći iznos minimalne plaće na Zapadu u Francuskoj i to 60 posto od prosječne plaće.

– Nemoralno je upoređivati najrazvijenije države svijeta s BiH. Ovdje se radi o borbi radnika za goli opstanak, puko preživljavanje. Je li društveno opasno da minimalna plaća bude 700 KM? Želimo li sačuvati mlade i stručne kadrove? Kome smo prije 25 godina sačuvali državu? Naš prijedlog metodologije izračuna minimalne plaće razmatrat će nadležno federalno ministarstvo. Iznos od 700 KM je minimum koji tražimo – kaže Mevludin Bektić u ime SSSBiH.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, pak, smatra da je neophodno prije promijeniti određene zakone.

– Nama nije problem povećati minimalnu plaću, tu nema dileme. No, podići na 700 KM nije realno. Mi sada na ovu minimalnu plaću izdvajamo 280 KM na ime doprinosa. I neka ostane taj iznos, to možemo podnijeti, ali ne i njegovo povećanje. Zato je veoma važno da u Parlamentu FBiH prođe Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Zato u posljednje vrijeme imamo intenzivne razgovore s predstavnicima parlamentarnih stranaka. Najvažnije je utvrditi metodologiju za usklađivanje najniže plaće po jasnim ekonomskim parametrima – ističe Smailbegović.

Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, podvlači da povećanje plaće mora biti simulativni proces.

– Neminovnost je povećati minimalnu plaću. To je ekonomski imperativ, pogotovo u realnom sektoru. U suprotnom, kada se otvore evropska tržišta, ostat ćemo bez radnika čime će ozbiljno biti ugrožena bh. ekonomija. Simulativni proces treba se odvijati u dva pravca. Poslodavci trebaju povećati plaće, a istovremeno država smanjiti fiskalne i parafiskalne namete. Tako će ostati prostor poslodavcima da povećaju minimalnu plaću – mišljenja je prof.dr. Šain.

Sličnog mišljenja je i njegov kolega s fakulteta, prof.dr. Aziz Šunje.

– Moramo naći način za povećanje minimalne, ali i ostalih plaća kao i životnog standarda. No, to ne može tek tako. Mora se uzeti šira slika u obzir, potrebni su adekvatni izračuni koji će dovesti do određenog iznosa plaće. Naravno, moraju se napraviti rasterećenja poslodovacima kada je u pitanju uplate doprinosa i poreskih davanja – govori Šunje.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić stava je da povećanje minimalne plaće ne smije biti vještačko.

– Idealno bi bilo da rast minimalne plaće prati rast minimalne satnice. Sve mimo toga je vještačko rješenje. Znam da je to teško svarljivo radničkoj populaciji, znam da nije malo onih koji su na rubu siromaštva, ali to je ekonomska logika. Nerealno povećanje minimalne plaće, bez ekonomskog uporišta, neminovno dovodi do povećanja nezaposlenosti. Kako? Recimo da poslodavac ima firmu u kojoj zapošljava pet radnika. Ako poveća plaću, a ne bude osjetio smanjenje fiskalnog opterećenja, on će otpustiti dva radnika. Imat ćemo dva čovjeka više na birou. Znači, država mora smanjiti visinu doprinosa i poreza – naglašava Čavalić, prenosi “Faktor“.