IZBORNA UTRKA U BIH: BEĆIROVIĆ OTKINUO POLA KOMŠIĆEVIH GLASAČA, HDZ SE VRAĆA U ŽIVOT

Centralna izborna komisija BiH već je zaključila prijave političkih subjekata, kako stranaka i koalicija, tako i kandidata za članove Predsjedništva BiH za oktobarske izbore.

Čini se da će se najzanimljivije borbe voditi za tročlano Predsjedništvo BiH, iako su se lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik neslavno povukli iz utrke za Predsjedništvo BiH, nakon niza političkih poraza koje su upisali u posljednje vrijeme.

U Republici Srpskoj, u trku za člana Predsjedništva BiH ulaze predsjednik SDS-a Mirko Šarović i SNSD-ova Željka Cvijanović, koja je ujedno i aktuelna predsjednica RS-a i desna ruka Milorada Dodika.

Šarović je već jednom sjedio u Predsjedništvu BiH, ali je odlukom Visokog predstavnika smijenjen zajedno sa Draganom Čovićem, dok se Cvijanović odnedavno nalazi na „crnoj listi“ Velike Britanije zbog pokušaja podrivanja ustavnog poretka BiH. Analitičari daju podjednake šanse i Šaroviću i Cvijanović, piše Danas.rs.

Jednako je interesantna i borba za članove Predsjedništva BiH.

U utrci za bošnjačkog člana favoriti su predsjednik SDA Bakir Izetbegović i SDP-ovac Denis Bećirović koga uz to još podržavaju Naša stranka, partija lijevo liberalnog smjera, te desničarske stranke Narod i pravda, i SBB Fahrudina Radončića, koje se otvoreno zalažu za etničke podjele i HDZ-ov model izbornog zakona.

U utrci za člana Predsjedništva iz reda Hrvata su aktuelni član Predsjedništva BiH Željko Komšić kojem Zagreb osporava legitimitet i manje poznata zvaničnica HDZ-a Borjana Krišto, koju je predsjednik HDZ-a Dragan Čović kandidovao procjenjujući da on sam ne može izaći na kraj sa Komšićem, i da je šansa za HDZ u tome da kampanju za člana Predsjedništva BiH učine manje zanimljivom, kako bi se u konačnici porazio Komšić.

Istraživanja o rejtingu kandidata još nisu poznata. Međutim, najčitaniji sarajevski portal Klix.ba juče je objavio rezultate ankete za Federaciju BiH, prema kojoj u trci za člana Predsjedništva uvjerljivo vodi Denis Bećirović sa 40 posto glasova ispitanika, a slijede ga Bakir Izetbegović sa 27 i Željko Komšić sa 17 posto.

Kada se rezultati te ankete uporede sa rezultatima izbora iz 2018. kada je Denis Bećirović ostao iza Željka Komšića i Šefika Džaferovića dolazi se do zaključka da Izetbegović nosi isti broj glasova kao i Šefik Džaferović, dok je s druge strane vidljivo da je Bećirović skoro prepolovio glasove Željka Komšića.

Obzirom da Bećirović i Komšić pretenduju na građansko biračko tijelo, evidentno je da dolazi do podjele Komšićevih glasova na dva građanska kandidata, o čemu je nedavno pisao i zagrebački Jutarnji list.

To ujedno daje veliku nadu i otvara prostor kandidatkinji HDZ Borjani Krišto da na mala vrata uđe u Predsjedništvo BiH i uspije u onome u čemu u obračunu sa Komšićem nije mogao njen stranački šef Dragan Čović.

S druge strane, prema anketi Klix.ba šanse Denisa Bećirovića su prilično visoke. Kada je riječ o samom Bećiroviću, radi se o popularnom političaru u BiH, a koji je opet u regionalnom kontekstu uglavnom nepoznat.

Dio javnosti u BiH zamjera mu flagrantnu izdaju državnih interesa na pitanju Zakona o prebivalištu kada je 2012. nakon prijetnji Milorada Dodika da će biti smijenjen sa pozicije predsjedavajućeg Parlamenta BiH, u strahu, na kraju glasao za zakon po kojem je prognanom bošnjačkom i hrvatskom stanovništvu iz RS onemogućeno da glasaju na izborima u BiH, a takođe mu se zamjeraju i brojne neralizovane populističke inicijative.

Jedna od njih bila je Bećirovićeva inicijativa za navodni povratak Sutorine iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu, što je prijetilo da izazove međunarodni skandal i naruši dobre odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, obzirom da BiH od svih susjednih država jedino sa Crnom Gorom ima riješeno pitanje državne granice.

Kako bi se suzbilo narušavanje odnosa između dvije zemlje i smirila situacija, na kraju su čak morali diplomaskim kanalima intervenisati američki i NATO partneri, obzirom da se Sutorina nalazi na granici sa BiH i entitetom RS, a što je moglo poslužiti režimu Milorada Dodika kao uporište za njegove „ruske prijatelje“.

Pored toga, Bećirovića karakterišu učestala, prilično demagoška otvorena pisma u kojima lamentira nad političkom situacijom u BiH, a koja uopšte nisu uticala na tok osnovih političkih kretanja u BiH.

Protekle četiri godine Bećirović je proveo u klupama Doma naroda Parlamenta BiH, i nije učestovao, niti iskazao volju da učestvuje u ključnim političkim procesima, i teškim političkim bitkama u Bosni i Hercegovini, a koje su se ticale izmjena Izbornog zakona, NATO-a, pokušaja oduzimanja državnih nadležnosti od strane entiteta RS, u bitkama za deblokadu institucija BiH, finansiranja izbora, kao ni uspješnom diplomatskom nadmudrivanju bosanske politike sa Hrvatskom, pa u konačnici i sa Rusijom i njenim ekspoziturama u BiH i na Zapadnom Balkanu.

Kroz sav taj period Bećirović je prošao neokrznut, i nije čak kao član SDP-ovog tima učestovao ni u brojnim i mučnim pregovorima oko izmjena izbornog zakona kada su pojedini EU zvaničnici otvoreno držali stranu zahtjevima Zagreba i HDZ-a, koje je podržavao i šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, a za kojeg nije tajna da održava dobre odnose sa Bećirovićevim partnerima Radončićem i Konakovićem.

Sve u svemu Bećirović se u proteklim godinama neučestvujući u teškim političkim procesima koji podrazumijevaju rizik, mudro držao po strani, i radio na vlastitoj afirmaciji, koja se ako je suditi po rezultatima ankete sarajevskog portala više isplati nego povlačenje državnički hrabrih ali jednako riskantnih poteza kakvim je bio sklon drugi prograđanski kandidat Željko Komšić.

Izvor: hayat.ba