Hrvatica ušla u neobičan objekt u Finskoj i ostala zatečena: Vidjela je humanoidna bića bijelih tijela

Iako Europa vrvi adventima, ove smo godine u predbožićno vrijeme odlučili posjetiti jednu od najhladnijih zemalja, a koliko je Finska, prema svim aspektima različita od Hrvatske i koliko se samo život Finaca razlikuje od života Hrvata, čitali ste u prvom i drugom dijelu reportaže, dok ćete u trećem koji slijedi u nastavku vidjeti pravi finski Božićni sajam u gradu Tampere, gdje se nalazi i muzej animirane obitelji Moomin koja se prometnula u moderni finski suvenir.

Većina bi Hrvata vjerojatno pomislila da odlazak u zemlju Djeda Mraza u predbožićno vrijeme podrazumijeva hrpu bajkovitih adventskih sajmova, okićene ulice, klizališta, božićne pjesme na svakom koraku, kao i sumanuto kupovanje po trgovinama te kafiće i štandove prepune ljudi u svećarskom ozračju. Nešto slično kao kod nas, samo na još višoj razini. Da to uopće nije tako može se doznati samo pogledom na ulice finskih gradova, o čemu smo pisali OVDJE,  a čime su Finci opsjednuti i o finskom ključu sreće čitajte OVDJE.

Foto: Dnevno

Finski Manchester

Grad Tampere u Finskoj, smješten na jugozapadu zemlje, u regiji Pirkanmaa jedan je od najvećih i najživopisnijih gradova u Finskoj. Zapravo je drugo najveće urbano područje nakon Helsinkija i najnaseljeniji grad u unutrašnjosti nordijske regije. Smješten oko 180 kilometara sjeverno od Helsinkija, Tampere nazivaju još i “Finski Manchester” zbog njegove industrijske prošlosti. Osim što je slovio za srce finske tekstilne industrije tijekom 19. i 20. stoljeća, grad je službeno proglašen svjetskom “prijestolnicom saune”, budući ima najviše javnih sauna na svijetu.

Foto: Dnevno

Tampere se razvio kao važno industrijsko središte, pogonjen moćnim vodenim slapovima Tammerkoski. Ti slapovi ne samo da su pružali energiju za prve industrijske pogone, već su i oblikovali grad, dijeleći ga na dva dijela te stvarajući jedinstveni pejzaž. Razvoj tekstilnih tvornica, papirnica i drugih industrijskih sektora stvorio je temelje modernog Tamperea.

Foto: Dnevno

Danas je Tampere prepoznat kao tehnološki centar Finske, domaćin brojnim tehnološkim tvrtkama, istraživačkim centrima i sveučilištima. Grad se također ponosi bogatom kulturnom scenom, festivalima, muzejima i umjetničkim događanjima. Posjetiteljima Tampere nudi raznoliku arhitekturu koja kombinira industrijske spomenike s modernim građevinama. Stara tvornička postrojenja su pretvorena u muzeje, restorane i umjetničke centre, dajući gradu svoj jedinstveni šarm.

Foto: Dnevno

Važno središte

Jezera, parkovi i zelene, odnosno zimi bijele površine Finci u toplijem dijelu godine koriste za rekreaciju i opuštanje, Pyynikki Park s prekrasnim vidikovcem i gustim šumama jedna je od omiljenih destinacija posjetitelja i lokalnog stanovništva. Ukratko, Tampere je spoj industrijske prošlosti s modernim tehnološkim napretkom koji nudi široku lepezu kulturnih, povijesnih i prirodnih znamenitosti.

No, Tampere je bio središte mnogih važnih političkih događaja Finske početkom 20. stoljeća. 1. studenog 1905., za vrijeme generalnog štrajka, na Keskustori je proglašena čuvena Crvena deklaracija. 1918. godine, nakon što je Finska stekla neovisnost, Tampere je odigrao veliku ulogu, predstavljajući jedno od strateški važnih mjesta tijekom Građanskog rata u Finskoj 1918. Nakon Drugog svjetskog rata Tampere je proširen pridruživanjem nekih susjednih područja.

Foto: Dnevno

Božićni sajam

Božićni sajam u Tampere jedan je od najuzbudljivijih događaja tijekom blagdanske sezone. Smješten u prekrasnom centru grada, ovaj sajam privlači posjetitelje iz cijele zemlje i šire. Svake godine, Tampere se pretvara u čarobno božićno odredište, a sajam je srce te blagdanske atmosfere. Trgovi i ulice okićeni su svjetlima, božićnim ukrasima te mirisima tradicionalnih finskih delicija koji se šire zrakom.

Na sajmu se može pronaći raznovrsna ponuda proizvoda, od ručno izrađenih suvenira lokalnih obrta do tradicionalnih božićnih ukrasa. Posjetitelji mogu istraživati različite štandove te pronaći jedinstvene poklone za svoje najmilije ili za sebe.

Foto: Dnevno

Gastronomska ponuda je također nešto što privlači mnoge posjetitelje. Na sajmu se nude raznovrsni božićni specijaliteti poput glögg-a (finskog začinjenog vina), tradicionalnih božićnih kolača poput piparkakku (začinjenih keksića) i joulutorttu (božićnih kolačića od tijesta s voćnim punjenjem) te mnogih drugih delicija koje pružaju pravu okusnu poslasticu.

Foto: Dnevno

Glazba i zabavni programi obogaćuju atmosferu sajma. Posjetitelji mogu uživati u božićnim koncertima, nastupima lokalnih umjetnika i folklornim plesovima koji dodatno doprinose blagdanskom duhu. S obzirom na to da je Božić u Finskoj vrijeme obiteljskih okupljanja, sajam u Tampereu pruža priliku za zajedničko uživanje i stvaranje predivnih uspomena. Svjetla, mirisi i atmosfera zajedništva čine ovaj sajam nezaobilaznom destinacijom za sve ljubitelje blagdanskog duha u srcu Finske.

Foto: Dnevno

Moomin obitelj

A jedna od važnih atrakcija ovog grada, ali i Finske općenito je popularna Moomin obitelj čiji se muzej tu nalazi. Posvećen popularnim likovima iz Moomin knjiga i crtića, ovaj muzej privlači mnoge posjetitelje, posebno obitelji s djecom, pružajući im priliku da urone u svijet omiljenih književnih junaka.

Moomini su omiljeni likovi iz popularnih finskih dječjih knjiga i crtanih filmova, a predstavljaju obitelj čudnovatih, ali šarmantnih i ljubaznih bića, a njihove avanture su osvojile srca djece diljem svijeta. Tvorac Moomina je Tove Jansson, finska autorica, ilustratorica i slikarica koja je svijet Moomina stvorila još 1945. godine kada je napisala prvu knjigu pod nazivom “The Moomins and the Great Flood” (Muminovi i velika poplava). Ova avanturistička priča predstavila je Moomin obitelj – Moomintrolla (Mumin), njegovih roditelja Mumina i Muminmammu te njihovih prijatelja i susjeda.

Simpatični humanoidi

Moomini su likovi humanoidnih bića s bijelim tijelima, velikim okruglim glavama i dugim repovima. Imaju karakteristične osobine poput topline, otvorenosti, znatiželje te ljubavi prema avanturama i novim iskustvima.

Nema predblagdanskog ludila, vozači autobusa ‘pričaju bajke’, a uslužnost i čekanje su nepoznanica

Tove Jansson je nastavila stvarati priče o Moominima, pišući romane, priče i stripove koji su postali iznimno popularni diljem svijeta. Njene knjige o Moominima, poput “Moominland Midwinter” (Muminovo srednje zimsko doba) i “Moominpappa at Sea” (Mumin tata na moru), istražuju teme prijateljstva, avanture, prihvaćanja različitosti i važnosti obitelji.

Crtani film Moomin stekao je priličnu popularnost i u Hrvatskoj, a bijeli humanoidi osvojili su djecu, pa se tako crtić može naći i sinkroniziran na hrvatski.

Moomini su postali simbol finske kulture te su ih obožavale generacije djece diljem svijeta. Njihova popularnost je potaknula stvaranje različitih proizvoda, od plišanih igračaka do posuđa i odjeće, čineći Moomine prepoznatljivim i šarmantnim likovima koji i danas osvajaju srca djece i odraslih diljem svijeta.

Objava Hrvatica ušla u neobičan objekt u Finskoj i ostala zatečena: Vidjela je humanoidna bića bijelih tijela pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.