-Drago mi je da vas vidim. Ove godine je delegacija Republike Srpske učestvovala na obilježavanju Dana pobjede. Naši odnosi su bratski i mi ćemo nastaviti da radimo na njihovom jačanju- rekao je Putin na početku sastanka.

Putin je istakao da zajedno teže uspostavljanju pravednijeg međunarodnog poretka.

Ruski predsjednik je poželio uspjeh vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj na predstojećim opštim izborima u BiH.

-Nikakvo strano miješanje neće promijeniti mišljenje stanovništva. Razumijemo koliko je situacija komplikovana. Vi znate naše pristupe o svemu. Još jednom vam iskreno želimo uspjeh-rekao je Putin.

Ruski predsjednik je istakao da mu je poznato da Srbi ne traže nikakav izuzetak za sebe mimo bilo kakvih pravila.

-Ništa ne tražite posebno, već samo izvršenje donesenih odluka. A nametanja sa strane, kršeći dogovore, smatramo neprihvatljivim-, rekao je Putin.

Srna

Austrijsko tržište rada sve češće traži upravo ono što radnici s Balkana već imaju – poznavanje bosanskog, hrvatskog ili srpskog jezika. Od logistike i administracije do tehničkih poslova i korisničke podrške, aktuelni oglasi nude zaposlenje uz bruto plate koje u pojedinim slučajevima dosežu i 60.000 eura godišnje.

Za mnoge koji razmišljaju o odlasku iz Bosne i Hercegovine, Austrija je već godinama jedna od najčešćih destinacija. Novi oglasi pokazuju da znanje jezika s Balkana može biti dodatna prednost pri zapošljavanju, posebno na poslovima gdje je svakodnevna komunikacija s klijentima i radnicima iz regije dio posla.

Traže ljude koji govore „naš jezik“

U Wiener Neudorfu kompanija LKW WALTER traži transportnog menadžera koji vrlo dobro govori srpski, bosanski ili hrvatski jezik.

Osim jednog od jezika s Balkana, kandidati trebaju znati njemački ili engleski jezik. Početna bruto godišnja plata iznosi oko 43.800 eura, odnosno približno 85.665 KM, a postoji i mogućnost rada od kuće.

U istom mjestu BTG Spedition traži disponenta koji govori bosanski, hrvatski ili srpski. Od kandidata se očekuje dobro znanje njemačkog jezika, kao i iskustvo u logistici i organizaciji prijevoza.

Za tehnička zanimanja nude ozbiljne plate

Mitutoyo Austria u Welsu traži Operational Business Service Specialist za tržište jugoistočne Evrope.

Kandidati moraju imati njemački i engleski najmanje na nivou B2, dok su hrvatski i srpski također navedeni kao potrebni jezici. Početna bruto godišnja plata iznosi najmanje 49.000 eura, odnosno oko 95.836 KM, uz mogućnost rada od kuće.

U Hof am Leithabergeu traži se i klimatehničar, a među poželjnim jezicima navedeni su bosanski, hrvatski i srpski.

Početna plata iznosi 17,66 eura bruto po satu, dok konačna zarada zavisi od iskustva i kvalifikacija.

Posla ima i u Beču

U glavnom gradu Austrije Allianz traži zaposlenika u korisničkoj podršci za hrvatsko tržište.

Kandidat mora tečno govoriti hrvatski, uz njemački i engleski najmanje na nivou B2. Posao je na puno radno vrijeme, uz mogućnost kombinovanja rada iz kancelarije i od kuće.

U jednoj ordinaciji u 19. bečkom okrugu traži se administrativno-medicinski radnik na 20 do 25 sati sedmično. Uz njemački jezik, hrvatski i srpski navedeni su kao poželjni dodatni jezici.

Sprachschule Aktiv također traži zaposlenika za kancelarijske i administrativne poslove, a poznavanje hrvatskog ili srpskog predstavlja prednost uz njemački i engleski.

Najveća plata – 60.000 eura

Posebno se izdvaja oglas kompanije VACE Engineering u Brunn am Gebirgeu, koja traži projektnog menadžera.

Prema oglasu, plata počinje od 60.000 eura bruto godišnje, što je više od 117.000 KM. Posao uključuje komunikaciju s dobavljačima iz Slovačke, Češke, Balkana i Austrije.

Hill Woltron u Markt Allhauu traži radnika u korisničkoj podršci koji govori hrvatski, njemački i engleski jezik. Početna bruto godišnja plata iznosi oko 35.000 eura, odnosno približno 68.454 KM, uz mogućnost djelimičnog rada od kuće.

Balkanski jezici postaju prednost

Kompanija Bogic Tech u Beču traži radnike za poslove održavanja i mehatronike, a među jezicima korisnim za komunikaciju navode se njemački, engleski, bosanski, hrvatski i srpski.

Aktuelni oglasi pokazuju da poznavanje jezika s Balkana nije ograničeno samo na jednu vrstu posla. Ono se traži ili cijeni u logistici, korisničkoj podršci, administraciji, tehničkim zanimanjima i poslovima vezanim za tržišta jugoistočne Evrope.

Za radnike iz BiH koji već govore njemački ili su spremni da ga nauče, takvi oglasi otvaraju mogućnost da znanje maternjeg jezika pretvore u dodatnu prednost na austrijskom tržištu rada.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto predstavio je ranije niz izmjena podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima.

Najnaglašenija novost za sve vozače jeste ukidanje dosadašnje papirne saobraćajne dozvole koja je zahtijevala godišnje ovjeravanje i pečatiranje na šalterima. Nju će zamijeniti trajna plastična kartica izrađena od polikarbonata, dimenzija i izgleda identičnih ličnoj karti ili vozačkoj dozvoli, a proizvodit će je IDDEEA.

Prema prijedlogu izgleda nove “Potvrde o registriranju vozila”, kartica sa prednje i zadnje strane sadrži niz savremenih sigurnosnih i tehničkih karakteristika:

– Integrisani čip i kontaktles (bežična) tehnologija za brzi očitavanje podataka.

– Zaštitni elementi: Hologram sa državnim simbolima, UV zaštita, mikrotekst, taktilni elementi i laserska gravura

– QR kod na poleđini za dodatnu provjeru autentičnosti i brz pristup podacima

Prilikom godišnjeg produženja registracije podaci će se ažurirati isključivo u elektronskom sistemu, bez potrebe da građani karticu nose na šalter radi fizičkog pečatiranja. Nova kartica mijenjat će se samo u slučaju promjene vlasnika vozila.

Pored toga, vlasnička knjižica se u potpunosti ukida, a vlasništvo nad vozilom ubuduće će se dokazivati posebnom potvrdom koju izdaje MUP.

Proces registracije bit će znatno pojednostavljen jer građani više neće morati fizički prilagati dokaz o plaćenom tehničkom pregledu niti polisu osiguranja. MUP i nadležne institucije sve ove podatke provjeravat će automatski kroz zajednički digitalni sistem.

Također se ukida obaveza donošenja originalnih carinskih deklaracija, inostranih računa i njihovih prijevoda prilikom dokazivanja porijekla vozila kupljenog od ovlaštenog distributera.

Plave i crvene naljepnice s QR kodom i čipom

Mijenja se i koncept registracijskih naljepnica, čija cijena ostaje nepromijenjena – 5 KM:

– Plave naljepnice bit će namijenjene vozilima u vlasništvu fizičkih lica i privatnih kompanija

– Crvene naljepnice nosit će službena vozila koja se finansiraju iz budžeta u BiH

Skeniranjem QR koda na crvenoj naljepnici građani će moći provjeriti kojoj tačno instituciji, općini, kantonu ili entitetu pripada određeno službeno vozilo. Naljepnice će sadržavati i RFID (radiofrekvencijski) čip, koji je predviđen za buduće digitalne usluge poput automatske naplate putarina ili parkinga.

Primjena novog sistema kartica i naljepnica planirana je od 1. januara 2028. godine.

Radovima je obuhvaćena dionica puta u dužini od 290 metara, a ukupna vrijednost projekta iznosi 106.547,45 KM. Realizacija projekta planirana je u saradnji sa Direkcijom regionalnih cesta Tuzlanskog kantona, s ciljem unapređenja putne infrastrukture i stvaranja kvalitetnijih i sigurnijih uslova za odvijanje saobraćaja. Ovaj projekat predstavlja nastavak aktivnosti na unapređenju putne infrastrukture u MZ Vukovije Donje.

U proteklom periodu realizovan je i projekat izrade potpornog zida i odvodnje površinskih voda na dijelu puta od džamije do mezarja. Vrijednost ovog projekta iznosila je 32.420,70 KM, a sredstva za njegovu realizaciju obezbijedila je Općina Kalesija. Poseban doprinos realizaciji aktivnosti dali su i sami mještani Mjesne zajednice Vukovije Donje, koji su vlastitim sredstvima nastavili izgradnju potpornog zida.

Realizacija ovih projekata još jednom potvrđuje značaj saradnje lokalne zajednice i institucija viših nivoa vlasti, ali i aktivnog učešća građana u razvoju i uređenju prostora u kojem žive.

Velika pobjeda Bosne i Hercegovine nad Rumunijom u Bukureštu donijela je mnogo razloga za slavlje, ali jedna fotografija reprezentativaca posebno je privukla pažnju navijača.

Nakon pobjede rezultatom 4:2, Tarik Muharemović, Jovo Lukić i Nikola Katić fotografisani su zagrljeni i nasmijani, a upravo je taj prizor vrlo brzo počeo kružiti društvenim mrežama. Fotografiju je objavio Lukić, a navijači su je dočekali brojnim komentarima i šaljivim poređenjima. Trojicu reprezentativaca pojedini su u šali proglasili „novim Predsjedništvom BiH“.

Razlog je jednostavan – Muharemović, Lukić i Katić dolaze iz različitih sredina, ali su u dresu reprezentacije zajedno proslavljali jednu od najvećih pobjeda Zmajeva u posljednje vrijeme. Upravo je taj detalj mnogima bio zanimljiviji od same fotografije. Umjesto podjela i rasprava koje često prate javni život u BiH, kadar trojice reprezentativaca prikazuje ono što navijači najviše vole vidjeti na terenu – zajedništvo i slavlje nakon velikog rezultata.

Naravno, sami reprezentativci fotografijom nisu slali nikakvu političku poruku. Bio je to spontani trenutak nakon utakmice, ali je upravo zbog toga među navijačima dobio dodatnu pažnju.

Zmajevi su u Bukureštu odigrali sjajnu utakmicu i slavili 4:2, a među strijelcima su bili Armin Gigović, Tarik Muharemović, Haris Tabaković i Ermin Mahmić. Dok će se pobjeda pamtiti po četiri gola i važnim bodovima, fotografija Muharemovića, Lukića i Katića dobila je vlastiti život na društvenim mrežama.

I dok su ih navijači proglasili „Predsjedništvom“, prava funkcija ove trojice ipak je mnogo jednostavnija – da zajedno nose dres Zmajeva i pokušaju reprezentaciju odvesti do novih pobjeda.

Posljednji ispraćaj ispred porodične kuće merhuma započet će u 14:45 h. Nakon toga, prije ikindije namaza, u džamiji u Raincima Donjim bit će proučen tevhid.

Dženaza-namaz klanjat će se poslije ikindije namaza kod džamije u Raincima Donjim, gdje će se obaviti i ukop.

Iza rahmetli Nedžada ostaju supruga Nasiha, sinovi Alija i Aldin, snaha Lejla, unučad, sestre Fadila, Mina i Zilija, te ostala ožalošćena rodbina, komšije i prijatelji.

Nedžad Džafić bio je dugogodišnji prosvjetni radnik, političar i općinski zvaničnik iz Rainaca Donjih.

Njegove najznačajnije funkcije i uloge u zajednici uključuju:

• Načelnik Općine Kalesija: Obnašao je funkciju općinskog načelnika Kalesije (nakon pobjede na prijevremenim lokalnim izborima početkom 2015. godine).
• Predsjednik SDA Kalesija: Bio je dugogodišnji predsjednik Općinskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Kalesija, kao i vijećnik te predsjedavajući Općinskog vijeća Kalesija u pojedinim mandatima.
• Prosvjetni radnik: Prije i izvan politike, ostavio je velik trag u obrazovanju kao dugogodišnji nastavnik i direktor Osnovne škole „Rainci Gornji“.
• Društveni i humanitarni rad: Bio je poznat po aktivnom učešću u lokalnoj zajednici i humanitarnom angažmanu u Kalesiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK) potvrđeno je da je policiji prijavljen ovaj događaj.

“Zaprimili smo prijavu. U ovom trenutku ne želimo iznositi više detalja budući da je riječ o maloljetnoj osobi”, kazali su iz MUP-a TK

Iz Osnovne škole ‘Jala’ ranije je za portal Tuzlainfo potvrđeno da je policija učenika sprovela na ispitivanje, u pratnji njegove majke. Također je navedeno da je učeniku izrečena mjera suspenzije u trajanju od 15 dana.

Više informacija o okolnostima događaja bit će poznato nakon što nadležne institucije završe postupanje. 

“Ne istražuju četnici ni mene ni Memorijalni centar zato što smo kriminalci ili korumpirani, nego upravo zato što nismo. Milorad Dodik u Memorijalnom centru želi upravo Bošnjake koji kradu i koji su korumpirani, jer takvima može odrediti šta mogu i smiju, a šta ne pričati i raditi. Nama to ne može”, naveo je Suljagić.

Inače, on ističe i kako lično Dodik stoji iza plana da između danas i 4. oktobra srpska policija sa maskama i transporterima upadne i MCS i pred kamerama paravojne formacije inače poznate kao RTRS iznose dokumentaciju iz MCS.

Objasnio je i kako objavu piše zato što zna da se sprema nova hajka na MCS: s tim što će ovaj put to biti transporteri, specijalci s maskama, kamere RTRS-a i iznošenje dokumenata.

“Ništa od toga nema veze s bilo kakvom legitimnom istragom, nego je plan da se Memorijalni centar svede “na mjeru” i mezarje u provinciji”, zaključio je Suljagić.

(Vijesti.ba)

Kako pišu lokalni mediji, Hajro je vlastitim sredstvima i trudom izgradio ćupriju kako bi svojim komšijama omogućio ono što im je rat oduzeo – jednostavan put do druge obale.

Stari prelaz uništen je tokom rata, a ljudi su nakon toga godinama morali tražiti druge načine da pređu rijeku.

Hajro je odlučio “zasukati rukave” i napraviti most za sve mještane kojim je taj prelaz bio potreban.

“Danas njegova ćuprija ponovo povezuje dvije obale Sapne, ali i ljude koji žive uz nju”, piše Global Info.

Brazilka Kathlyn Izabel Becker (28) pronađena je mrtva u hotelskoj sobi u Zagrebu, a uzrok njene smrti još nije poznat.

Kathlyn je u Evropu stigla nakon što je dobila ponudu za posao u Srbiji. Međutim, kada je stigla, saznala je da je radno mjesto već popunjeno.

Njena porodica sada traži da se utvrdi šta joj se dogodilo, ko ju je nakon boravka u Srbiji odveo u Hrvatsku i da li su prijetnje koje je navodno primala povezane s njenom smrću, prenosi Index.

Kathlyn je Brazil napustila 29. aprila. Prema riječima njene majke Geruze Becker, željela je zaraditi novac kako bi pomogla ocu koji boluje od osteomijelitisa i potrebna mu je proteza.

Nakon dolaska u Srbiju saznala je da od posla neće biti ništa jer je radno mjesto već bilo popunjeno.

Majci je rekla da je zabrinuta i da ne zna šta će dalje raditi.

Porodica tvrdi da su je nakon toga u Hrvatsku odvele osobe čiji identitet nije poznat.

Članovi porodice navode i da je Kathlyn prije smrti primala prijetnje. Za sada nije poznato ko joj je prijetio niti da li su prijetnje povezane s njenom smrću.

Porodica pokušava saznati i šta se dogodilo s drugom ženom koja je, prema njihovim informacijama, s Kathlyn putovala zbog iste ponude za posao.

Nakon Kathlynine smrti više nisu uspjeli stupiti u kontakt s tom ženom.

Zbog svega toga porodica traži da se provjeri i mogućnost trgovine ljudima. Za sada nema potvrde da je Kathlyn bila žrtva trgovine ljudima.

Kathlyn je pronađena mrtva 22. augusta u hotelskoj sobi u Zagrebu.

Porodica nekoliko dana nije mogla stupiti u kontakt s njom, pa se 27. augusta obratila brazilskoj ambasadi u Hrvatskoj. Tada su saznali da je preminula pet dana ranije.

U dokumentu koji je brazilska ambasada izdala 4. septembra navedeno je da uzrok smrti nije utvrđen.

Porodici je ranije rečeno da je možda preminula od srčanog udara, ali to nije potvrđeno.

Kathlynino tijelo naknadno je prevezeno u Brazil, gdje je 13. septembra obavljen još jedan sudsko-medicinski pregled.

Ni tada nije utvrđen uzrok smrti.

Analizu je otežalo to što je od smrti prošlo više od 20 dana te što je tijelo već bilo podvrgnuto obdukciji u Hrvatskoj i postupcima balzamiranja.

Uzeti su uzorci za dodatne toksikološke pretrage, a rezultati se još čekaju.

Porodica pokušava dobiti i kompletnu dokumentaciju iz Hrvatske kako bi saznala više o okolnostima smrti.

Kathlyn je sahranjena 14. septembra u brazilskom gradu Ji-Paraná.