Zamislite posao u kojem vam je jedina obveza putovati prekrasnim otocima, uživati u mirisima mora i borovih šuma te svoja iskustva dijeliti s drugima. Iako zvuči kao odmor iz snova, upravo takav posao nudi jedna turistička organizacija u Finskoj, a za svega nekoliko dana rada moguće je zaraditi čak 2000 eura. Turistička organizacija Visit Turku Archipelago raspisala je međunarodni natječaj za prilično neobično radno mjesto. Traži osobu koja će postati službeni „nos” arhipelaga Turku, poznatog otočnog područja na jugozapadu Finske.

Odabrani kandidat imat će zadatak obilaziti otoke, istraživati njihove karakteristične mirise i svoja iskustva predstavljati putem društvenih mreža. Organizatori smatraju da njihovo područje ima neke od najljepših mirisa na svijetu, a sada to žele približiti i turistima. Riječ je o plaćenom angažmanu koji će trajati od pet do sedam dana tijekom svibnja ili lipnja 2027. godine. Za taj posao predviđena je naknada od 2000 eura bruto, uz dodatnu zakonom propisanu naknadu za godišnji odmor. Poslodavac će pritom pokriti sve troškove putovanja do Finske i smještaja tijekom boravka.

Umjesto u uredu, odabrana osoba radno će vrijeme provoditi istražujući obale Baltičkog mora, borove šume, tradicionalne finske saune i slikovita otočna naselja. Njezin zadatak bit će prepoznati i opisati mirise koji obilježavaju ovo područje, od svježeg morskog zraka i borovih iglica nakon kiše do mirisa lokalnih biljaka, svježe pečenog kruha i dima iz sauna.

Uz to, morat će snimati fotografije i videozapise koji će se koristiti u promotivnim kampanjama turističke organizacije. Na kraju putovanja izradit će i izvještaj o otkrivenim mirisima, koji će poslužiti kao temelj za poseban turistički vodič. Za ovaj neobičan posao nije potrebno posebno obrazovanje ni prethodno iskustvo. Kandidati moraju imati najmanje 18 godina, izražen osjet mirisa, sposobnost zanimljivog opisivanja doživljaja te opremu za snimanje, pri čemu je dovoljan i kvalitetniji pametni telefon.

Jedan od uvjeta jest i zakonsko pravo na rad u Finskoj, koje kandidat mora imati tijekom prijave i obavljanja posla. Sam postupak prijave također je prilično jednostavan. Zainteresirani trebaju snimiti kratak video za Instagram ili TikTok u kojem će se predstaviti, odabrati neki predmet, pomirisati ga i opisati njegov miris. Video je potrebno objaviti na javnom profilu, označiti račun @saaristo_finland i upotrijebiti oznaku #SaaristoNoseJob, a potom ispuniti prijavni obrazac na službenoj stranici organizatora.

Klasičnih razgovora za posao neće biti, a kandidati će se ocjenjivati na temelju prijave, nastupa pred kamerom i sposobnosti opisivanja mirisa. Rok za prijavu je 25. listopada 2026. godine, dok bi svi prijavljeni odgovor trebali dobiti najkasnije do 10. studenoga. Ime odabranog kandidata bit će objavljeno 17. studenoga.

Iza kampanje stoji marketinška agencija United Imaginations, a u njezinu predstavljanju sudjelovao je i francuski glumac Lambert Wilson, poznat po ulozi u filmskom serijalu „Matrix”. U promotivnom videu pojavljuje se kao osoba zadužena za pronalazak idealnog kandidata.

Inače, arhipelag Turku obuhvaća oko 40.000 otoka i otočića, a dio područja nalazi se unutar UNESCO-ove mreže rezervata biosfere. Organizatori ovom kampanjom žele pokazati da se ljepota neke destinacije ne mora doživjeti isključivo pogledom, već i mirisima koji je čine posebnom. Za jednu osobu to će ujedno biti prilika da nekoliko dana provede u finskoj prirodi i za to bude plaćena.

Austrijsko tržište rada sve češće traži upravo ono što radnici s Balkana već imaju – poznavanje bosanskog, hrvatskog ili srpskog jezika. Od logistike i administracije do tehničkih poslova i korisničke podrške, aktuelni oglasi nude zaposlenje uz bruto plate koje u pojedinim slučajevima dosežu i 60.000 eura godišnje.

Za mnoge koji razmišljaju o odlasku iz Bosne i Hercegovine, Austrija je već godinama jedna od najčešćih destinacija. Novi oglasi pokazuju da znanje jezika s Balkana može biti dodatna prednost pri zapošljavanju, posebno na poslovima gdje je svakodnevna komunikacija s klijentima i radnicima iz regije dio posla.

Traže ljude koji govore „naš jezik“

U Wiener Neudorfu kompanija LKW WALTER traži transportnog menadžera koji vrlo dobro govori srpski, bosanski ili hrvatski jezik.

Osim jednog od jezika s Balkana, kandidati trebaju znati njemački ili engleski jezik. Početna bruto godišnja plata iznosi oko 43.800 eura, odnosno približno 85.665 KM, a postoji i mogućnost rada od kuće.

U istom mjestu BTG Spedition traži disponenta koji govori bosanski, hrvatski ili srpski. Od kandidata se očekuje dobro znanje njemačkog jezika, kao i iskustvo u logistici i organizaciji prijevoza.

Za tehnička zanimanja nude ozbiljne plate

Mitutoyo Austria u Welsu traži Operational Business Service Specialist za tržište jugoistočne Evrope.

Kandidati moraju imati njemački i engleski najmanje na nivou B2, dok su hrvatski i srpski također navedeni kao potrebni jezici. Početna bruto godišnja plata iznosi najmanje 49.000 eura, odnosno oko 95.836 KM, uz mogućnost rada od kuće.

U Hof am Leithabergeu traži se i klimatehničar, a među poželjnim jezicima navedeni su bosanski, hrvatski i srpski.

Početna plata iznosi 17,66 eura bruto po satu, dok konačna zarada zavisi od iskustva i kvalifikacija.

Posla ima i u Beču

U glavnom gradu Austrije Allianz traži zaposlenika u korisničkoj podršci za hrvatsko tržište.

Kandidat mora tečno govoriti hrvatski, uz njemački i engleski najmanje na nivou B2. Posao je na puno radno vrijeme, uz mogućnost kombinovanja rada iz kancelarije i od kuće.

U jednoj ordinaciji u 19. bečkom okrugu traži se administrativno-medicinski radnik na 20 do 25 sati sedmično. Uz njemački jezik, hrvatski i srpski navedeni su kao poželjni dodatni jezici.

Sprachschule Aktiv također traži zaposlenika za kancelarijske i administrativne poslove, a poznavanje hrvatskog ili srpskog predstavlja prednost uz njemački i engleski.

Najveća plata – 60.000 eura

Posebno se izdvaja oglas kompanije VACE Engineering u Brunn am Gebirgeu, koja traži projektnog menadžera.

Prema oglasu, plata počinje od 60.000 eura bruto godišnje, što je više od 117.000 KM. Posao uključuje komunikaciju s dobavljačima iz Slovačke, Češke, Balkana i Austrije.

Hill Woltron u Markt Allhauu traži radnika u korisničkoj podršci koji govori hrvatski, njemački i engleski jezik. Početna bruto godišnja plata iznosi oko 35.000 eura, odnosno približno 68.454 KM, uz mogućnost djelimičnog rada od kuće.

Balkanski jezici postaju prednost

Kompanija Bogic Tech u Beču traži radnike za poslove održavanja i mehatronike, a među jezicima korisnim za komunikaciju navode se njemački, engleski, bosanski, hrvatski i srpski.

Aktuelni oglasi pokazuju da poznavanje jezika s Balkana nije ograničeno samo na jednu vrstu posla. Ono se traži ili cijeni u logistici, korisničkoj podršci, administraciji, tehničkim zanimanjima i poslovima vezanim za tržišta jugoistočne Evrope.

Za radnike iz BiH koji već govore njemački ili su spremni da ga nauče, takvi oglasi otvaraju mogućnost da znanje maternjeg jezika pretvore u dodatnu prednost na austrijskom tržištu rada.

Policija širom Evrope traga za 30-godišnjim Gheorgheom Vlăduțom Băltățeanuom, osumnjičenim za ubistvo svoje 28-godišnje partnerice Valentine Ioane Tănasie, čije je tijelo pronađeno u koferu koji je plutao rijekom Olt u Rumuniji.

Sud u Vâlcei odredio mu je pritvor u odsustvu, a prema navodima rumunskih medija, koji se pozivaju na istražitelje, Băltățeanu je prije pronalaska tijela napustio Rumuniju i prešao u Mađarsku. Njegova fotografija i podaci proslijeđeni su policijskim i graničnim službama širom Evrope.

Krenuli na pecanje, pa pronašli tijelo

Slučaj je otkriven nakon što su ribari u blizini brane Ionești primijetili kofer kako pluta rijekom Olt. Izvukli su ga na obalu i obavijestili policiju, nakon što su u njemu pronašli tijelo žene.

Žrtva je identificirana kao 28-godišnja Valentina Ioana Tănasie iz okruga Dolj, koja je živjela s Băltățeanuom u Tomșaniju, u okrugu Vâlcea.

Obdukcija je pokazala da je 21. septembra preminula nasilnom smrću. Na njenom tijelu utvrđene su dvije teške povrede glave, pet slomljenih rebara, kao i druge povrede na nogama.

Prema navodima tužilaštva, smrt je nastupila usljed traumatskog i hemoragijskog šoka. Povrede su, prema nalazu obdukcije, nanesene udarcima tvrdim predmetima, mogućim oštrim predmetom, kao i snažnim pritiskom na područje grudnog koša i abdomena.

U stanu pronađeni mogući tragovi krvi

Istražitelji su tokom pretresa kuće u kojoj je par živio pronašli tragove koji bi mogli biti važni za istragu. Na madracu u njihovoj sobi uočeno je više mrlja crvenkasto-smeđe tvari za koju se sumnja da je krv. Uzorci su poslani na analizu kako bi se utvrdilo kome krv pripada.

Policija istovremeno pregledava automobil kojim je, prema dosadašnjoj rekonstrukciji događaja, tijelo prevezeno do rijeke.

Prema rekonstrukciji koju je objavio ProTV, Băltățeanu se nakon toga automobilom uputio prema Sibiuu. Tamo je, navodno, kontaktirao prijatelja i rekao mu da mu se automobil pokvario, nakon čega ga je zamolio da ga preveze preko granice.

Muškarac koji ga je vozio kasnije se javio policiji, nakon što je saznao da je njegov poznanik osumnjičen za ubistvo. Istražitelji vjeruju da je Băltățeanu na taj način uspio dobiti približno 24 sata prednosti prije nego što je tijelo pronađeno.

Naslinik ranije prijavljivan

Prema riječima Valentininih roditelja, koje su prenijeli rumunski mediji, odnos njihove kćerke i Băltățeanuа bio je ispunjen ljubomorom i nasiljem. Majka je ispričala da joj je Valentina svega nekoliko dana prije smrti povjerila kako ju je partner ranije satima fizički zlostavljao, zbog čega ga se plašila.

Dodatnu pažnju istražitelja privlači i činjenica da je Băltățeanu prije četiri godine imao izdat nalog za zaštitu zbog incidenta s drugom partnericom. Ipak, policija navodi da prije Valentinine smrti nije zaprimila prijave o sukobima ili nasilju između njih dvoje.

Slučaj istražuju tužilaštvo u Vâlcei i tamošnja policija. Băltățeanu se tereti za ubistvo, a za njim je raspisana međunarodna potraga. Policijske i granične službe u više evropskih zemalja uključene su u potragu za osumnjičenim.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obratio se danas na 81. zasjedanju Generalne skupštine UN-a u New Yorku. U snažnom govoru fokusirao se na Gazu, nazvavši je najvećim dječijim grobljem na svijetu i uputivši oštre kritike Izraelu.

Na samom početku svog obraćanja turski lider čestitao je generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu na desetogodišnjem hrabrom i nepristrasnom vođenju ove institucije. Ipak, ubrzo je prešao na ključnu temu, istakavši izostanak palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, koji već drugu godinu zaredom ne prisustvuje zasjedanju u ovoj sali.

„Ova nepravda prema našoj palestinskoj braći i sestrama vrijeđa našu savjest. Iako gospodin Abbas nije ovdje, mi ćemo, kao i prošle godine, nastaviti biti glas slobodne i suverene Palestine“, poručio je Erdogan, pozvavši još jednom sve države koje to nisu učinile da preispitaju svoje odluke i priznaju palestinsku državu.

Osvrćući se na globalnu sigurnosnu situaciju, turski predsjednik naglasio je da je proteklih 12 mjeseci bilo jedno od najkrvavijih razdoblja u posljednje tri decenije. Prema njegovim riječima, u više od 60 sukoba širom svijeta, uključujući Gazu, Ukrajinu, Rusiju, Iran i Liban, život je izgubilo 250.000 ljudi, dok su stotine hiljada bile prisiljene napustiti svoje domove.

Posebno se osvrnuo na stravične podatke iz Pojasa Gaze, istakavši da je u posljednje tri godine čak 74.000 ljudi stradalo kao žrtva, kako je naveo, „izraelskog državnog terorizma“. Opisao je potresne prizore ljudi koji pod ruševinama traže svoje najmilije, kao i djece koja u školu pokušavaju ići s drvenim protezama.

„Kao otac i djed koji obožava svoju djecu i unuke, teška srca s ove govornice moram reći da Gaza nije samo najveće groblje djece na svijetu već i regija s najvećom stopom dječijih amputacija na svijetu“, istakao je Erdogan, upozorivši na katastrofalnu situaciju u bolnicama, gdje 70 posto generatora ne radi zbog nedostatka goriva.

Turski predsjednik Gazu je nazvao „najsramnijim i najnehumanijim koncentracionim logorom našeg vremena“. Napomenuo je da je, čak i nakon prekida vatre postignutog uz posredovanje predsjednika Donalda Trumpa i zemalja poput Turske, ubijeno više od 1.500 stanovnika Gaze.

Iako je palestinski pokret otpora prihvatio drugu fazu mirovnog plana, Erdogan tvrdi da izraelska vlada nije otvorena za mir, optužujući je i za blokiranje pristupa svetim mjestima muslimana i kršćana u Jerusalemu.

Za kraj je poslao oštru i direktnu poruku svjetskim liderima.

„Danas ću još jednom otvoreno izreći neke istine, bez ikakvog vela između mog srca i mojih riječi. Niko se ne bi trebao uvrijediti. Ovo nije lična stvar Tayyipa Erdogana, ovo je humanitarno pitanje i pitanje savjesti za sve nas. Suočeni smo s genocidnim mentalitetom koji je nezasitan u svojoj žeđi za ubijanjem. Situacija je krajnje strašna“, zaključio je predsjednik Turske.

Pored situacije na Bliskom istoku, turski lider osvrnuo se i na poziciju Turske u Evropi, poslavši jasnu poruku Briselu.

„Evropa koja isključuje Tursku iz svoje sigurnosne arhitekture ne može, i to želim jasno reći, biti ni snažnija ni sigurnija“, poručio je, dodavši da Turska svoju budućnost gradi s Evropskom unijom kroz stratešku viziju te da istu takvu viziju očekuje i od druge strane.

Kada je riječ o Egejskom moru i Istočnom Mediteranu, izrazio je želju za rješavanjem problema na temelju dobrosusjedskih odnosa i međunarodnog prava, predloživši održavanje mediteranske konferencije. Posebnu pažnju posvetio je Kipru.

„Suverena jednakost i ravnopravan međunarodni status kiparskih Turaka moraju biti priznati, a nehumana izolacija kojoj su izloženi konačno mora prestati. Pozivam međunarodnu zajednicu da prizna Tursku Republiku Sjeverni Kipar i uspostavi odnose s njom“, naglasio je.

Erdogan je iskoristio priliku da predstavi i novi geopolitički potez Turske na Bliskom istoku i u Aziji, takozvani „Mekanski savez“.

„Kroz odbrambeni savez koji smo nedavno uspostavili s Pakistanom i Saudijskom Arabijom, zasnovan na principu regionalnog vlasništva, jačamo solidarnost i nastojimo regionalne probleme rješavati iznutra“, pojasnio je Erdogan.

Na kraju je turski predsjednik izrazio punu podršku naporima za uspostavljanje prekida vatre i trajnog mira u Sudanu, kao i jačanju sigurnosti i razvoja u Somaliji. Osvrnuo se i na Južnu Aziju, poručivši da se svi sporovi, uključujući i pitanje Kašmira, moraju rješavati isključivo dijalogom i u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija i relevantnim rezolucijama.

KATASTROFALNE bujične poplave koje su pogodile Nepal i područje uz granicu s Tibetom odnijele su najmanje 353 života u Nepalu, a gotovo 1500 osoba i dalje se vode kao nestale,piše Index

Među nestalima je velik broj stranih turista i hodočasnika. Na tibetanskoj strani granice vlasti tragaju za 558 ljudi, među kojima je 260 stranih državljana. Spasilačke ekipe u Nepalu uspjele su pronaći dio nestalih, uključujući oko 100 indijskih turista i 25 kineskih radnika.Katastrofu je, prema američkom USGS-u, izazvalo urušavanje ledenjaka i golema bujica blata, kamenja i drugog materijala. Potragu otežavaju uništene ceste i mostovi, a znanstvenici upozoravaju da postoji opasnost od novih odrona i drugog ili čak trećeg poplavnog vala.

zvorni izvještaj Reutersa navodi da je u napadu u srednjoj školi u centralnoj Švedskoj u petak povrijeđeno više osoba.

„Napadač naoružan mačem ušao je u Brinellskolan i povrijedio nekoliko osoba“, saopćila je općina Fagersta, dodajući da je policija privela napadača.

List Aftonbladet objavio je da je policija pucala na osobu koja je bila naoružana mačetom.Broj povrijeđenih, težina njihovih povreda, kao ni okolnosti napada zasad nisu poznati. Istraga je u toku,pišu Vijesti

Kada se u Bosni i Hercegovini spomene plaća od 3.000 eura (oko 6.000 KM), mnogima taj iznos djeluje kao plaća s kojom se može živjeti bez većih finansijskih briga.Međutim, bruto plaća nije jednaka iznosu koji radniku legne na račun, a ni neto plaća nije novac koji mu na kraju mjeseca stvarno ostane.

Od zarade se najprije odbijaju porezi i doprinosi, a nakon toga dolaze stanarina, režije, prevoz, hrana, osiguranja i brojni drugi troškovi.

Najveći izdatak najčešće predstavlja stan. U velikim gradovima u Njemačkoj stanarina može progutati toliko novca da radniku nakon podmirivanja osnovnih troškova ostane znatno manje nego što se u BiH često zamišlja.

Samac koji dijeli stan, koristi javni prevoz i pažljivo raspoređuje novac može uštedjeti značajan dio svoje plaće.

Situacija je drugačija kod porodica s djecom. Veći stan, veći troškovi hrane, odjeće, školskih potreba i često automobil dodatno opterećuju kućni budžet. Ako samo jedan roditelj radi, čak i dobra plaća može postati tijesna.Svaki dolazak u BiH predstavlja dodatni trošak. Gorivo, putarine, avionske karte, pokloni, ali i novac koji se ostavlja porodici mogu potrošiti značajan dio ranije ušteđenog iznosa.

Ljudi u domovini često vide automobil kupljen na kredit ili nekoliko sedmica godišnjeg odmora, ali ne vide mjesece štednje i odricanja koji su tome prethodili.

Ipak, uprkos visokim troškovima života, razvijene zemlje nude veću sigurnost zaposlenja, uređeniji sistem i bolje mogućnosti za profesionalno napredovanje.

Radnik koji dobro poznaje jezik, ima traženo zanimanje i živi izvan najskupljih gradova može ostvariti značajnu uštedu,piše Avaz

Najveću prednost imaju domaćinstva u kojima rade dvije osobe. U tom slučaju stanarina i režije se dijele, dok zajednički prihodi omogućavaju lakše planiranje troškova i sigurniju budućnost.

Diplomatski napori su zapeli, a nove prijetnje iz Teherana dodatno podižu tenzije oko Hormuškog moreuzaIran prijeti promjenom strategije i mogućom novom eskalacijom sukoba sa SAD-om, dok su diplomatski napori za okončanje rata zapeli u mjestu. Posebnu zabrinutost izaziva situacija oko Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.Jedan visoki iranski dužnosnik izjavio je za Reuters da bi Iran mogao preći iz defanzivne u „potpuno ofanzivnu“ strategiju ukoliko diplomatski napori ne dovedu do dogovora s Vašingtonom.

Prema njegovim riječima, iranske snage moraju biti spremne na novu eskalaciju u Hormuškom moreuzu i širem regionu.

– Iran će biti spreman donositi odluke i poduzimati teške korake – poručio je dužnosnik, dodajući da bi Teheran mogao izvesti „pravovremen i precizan“ vojni napad u slučaju neuspjeha diplomatije.

Pregovori bez napretka
Ponedjeljak je označen kao rok za postizanje konačnog dogovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država u okviru memoranduma o razumijevanju koji je postignut u junu.

Dokument, potpisan 17. juna, predviđao je period od 60 dana za postizanje šireg sporazuma, uključujući pitanja povezana s iranskim nuklearnim programom.Međutim, dogovor je ubrzo zapao u ozbiljnu krizu, posebno zbog neslaganja oko Hormuškog moreuza.

Teheran tvrdi da mu odredbe memoranduma daju pravo upravljanja ovim strateškim plovnim putem, dok Vašington odbacuje takvo tumačenje.

Sve veće tenzije
Iran i SAD posljednjih dana dodatno su pojačali ratnu retoriku.

Iranski zvaničnik poručio je da bi Vašington u narednim sedmicama morao provesti sve odredbe sporazuma kako bi se stvorili uslovi za nastavak pregovora.

Istovremeno, Donald Tramp (Donald Trump) upozorio je Amerikance da bi rat mogao dovesti do dugotrajnog rasta cijena goriva,piše Avaz

Američki predsjednik ponovio je i stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja.

Situacija oko Hormuškog moreuza posebno je osjetljiva jer bi svaki ozbiljniji poremećaj pomorskog saobraćaja mogao imati posljedice daleko izvan Bliskog istoka.

Za sada nema potvrde da je Iran donio konačnu odluku o pokretanju nove velike vojne operacije, ali najnovije izjave iranskih zvaničnika ukazuju na opasno zaoštravanje retorike i mogućnost nove eskalacije.

Američka vojska izgubila je najmanje 45 dronova MQ-9 Reaper tokom rata s Iranom, što predstavlja oko 25 posto ukupne flote. Ove letjelice intenzivno su korištene u području Hormuškog moreuza, jednog od ključnih žarišta sukoba.Prema navodima četvorice američkih zvaničnika upoznatih s podacima Pentagona, riječ je o dronovima namijenjenim za nadzor i precizne udare.

Ukupna vrijednost
Njihova pojedinačna vrijednost kreće se između 30 i 50 miliona dolara, u zavisnosti od ugrađenih senzora i naoružanja. Ukupna vrijednost dosadašnjih gubitaka ovog sistema mogla bi premašiti 1,3 milijarde dolara.

Dronovi MQ-9 Reaper bili su posebno intenzivno angažovani oko Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute koja je tokom sukoba postala jedno od glavnih područja borbi.

Ipak, zbog toga što lete relativno sporo i često na manjim visinama, MQ-9 Reaperi su, prema istim izvorima, predstavljali lakšu metu za iranske snage, kao i povezane grupe u Jemenu i Iraku. Dio letjelica nije oboren, već se srušio nakon što je izgubljena komunikacijska veza s operaterima,piše Avaz

Opterećene američke zalihe
Rat s Iranom dodatno je opteretio američke zalihe naoružanja, koje su već bile iscrpljene višegodišnjom vojnom podrškom Ukrajini.

Tokom prvog mjeseca kampanje američke snage ispalile su više od 850 krstarećih projektila Tomahawk, kao i više od 1.000 projektila Patriot i THAAD. Time su dodatno smanjene zalihe važnih sistema namijenjenih za dalekometne udare i protivzračnu odbranu.Zbog takvih nedostataka sužene su vojne opcije predsjednika Donalda Trumpa, dok napetosti s Teheranom i dalje ostaju visoke. Administracija je zbog toga od Kongresa zatražila dodatni paket od 67 milijardi dolara za ratne troškove i obnovu arsenala.

Popuna zaliha
Ipak, analize upozoravaju da bi popuna pojedinih zaliha mogla trajati godinama.

Todd Harrison iz Američkog instituta za preduzetništvo (American Enterprise Institute) rekao je: “Čak i ako biste ih naručili danas, isporuka ne bi stigla prije nego što predsjednik Trump napusti dužnost.”

Kako navodi Institut za proučavanje rata (ISW), koji je objavio ove informacije, kontrola ne podrazumijeva da su ukrajinske trupe fizički preuzele kontrolu nad autocestama ili potpuno presjekle koridor, već da mogu napadati promet duž određenih ruta i to čine dosljedno, piše jutarnji.hr.

Jedinica ukrajinskih snaga za bespilotne sustave izvijestila je o uspostavljanju nadzora nad dijelovima autocesta M-14 i M-18, prenosi United24 Media. Ove prometnice prolaze između okupiranog Mariupolja u Donjeckoj regiji i Čonhara u Hersonskoj regiji, gdje je jedinica izjavila da kontinuirano napada rusku logistiku.

Dvije autoceste dio su “kopnenog koridora do Krima”, koji prolazi kroz okupirana područja južne Ukrajine. Ruta se koristi za prijevoz osoblja, opreme, streljiva i goriva između Rusije, okupiranih dijelova Donjecke i Zaporiške oblasti, Hersonske oblasti i poluotoka.

Tijekom dana Ukrajinci su zorno pokazali kako to izgleda – objavili su nove snimke eksplozija s autoceste ‘Novorosija‘ koja spaja Mariupolj i Džankoj.

Footage of a russian fuel truck detonating on the temporarily occupied Mariupol–Dzhankoi highway.

Follow@blyskavka_ua pic.twitter.com/4b0ZbcDqXA

— BLYSKAVKA (@blyskavka_ua) August 10, 2026