KATASTROFALNE bujične poplave koje su pogodile Nepal i područje uz granicu s Tibetom odnijele su najmanje 353 života u Nepalu, a gotovo 1500 osoba i dalje se vode kao nestale,piše Index

Među nestalima je velik broj stranih turista i hodočasnika. Na tibetanskoj strani granice vlasti tragaju za 558 ljudi, među kojima je 260 stranih državljana. Spasilačke ekipe u Nepalu uspjele su pronaći dio nestalih, uključujući oko 100 indijskih turista i 25 kineskih radnika.Katastrofu je, prema američkom USGS-u, izazvalo urušavanje ledenjaka i golema bujica blata, kamenja i drugog materijala. Potragu otežavaju uništene ceste i mostovi, a znanstvenici upozoravaju da postoji opasnost od novih odrona i drugog ili čak trećeg poplavnog vala.

zvorni izvještaj Reutersa navodi da je u napadu u srednjoj školi u centralnoj Švedskoj u petak povrijeđeno više osoba.

„Napadač naoružan mačem ušao je u Brinellskolan i povrijedio nekoliko osoba“, saopćila je općina Fagersta, dodajući da je policija privela napadača.

List Aftonbladet objavio je da je policija pucala na osobu koja je bila naoružana mačetom.Broj povrijeđenih, težina njihovih povreda, kao ni okolnosti napada zasad nisu poznati. Istraga je u toku,pišu Vijesti

Kada se u Bosni i Hercegovini spomene plaća od 3.000 eura (oko 6.000 KM), mnogima taj iznos djeluje kao plaća s kojom se može živjeti bez većih finansijskih briga.Međutim, bruto plaća nije jednaka iznosu koji radniku legne na račun, a ni neto plaća nije novac koji mu na kraju mjeseca stvarno ostane.

Od zarade se najprije odbijaju porezi i doprinosi, a nakon toga dolaze stanarina, režije, prevoz, hrana, osiguranja i brojni drugi troškovi.

Najveći izdatak najčešće predstavlja stan. U velikim gradovima u Njemačkoj stanarina može progutati toliko novca da radniku nakon podmirivanja osnovnih troškova ostane znatno manje nego što se u BiH često zamišlja.

Samac koji dijeli stan, koristi javni prevoz i pažljivo raspoređuje novac može uštedjeti značajan dio svoje plaće.

Situacija je drugačija kod porodica s djecom. Veći stan, veći troškovi hrane, odjeće, školskih potreba i često automobil dodatno opterećuju kućni budžet. Ako samo jedan roditelj radi, čak i dobra plaća može postati tijesna.Svaki dolazak u BiH predstavlja dodatni trošak. Gorivo, putarine, avionske karte, pokloni, ali i novac koji se ostavlja porodici mogu potrošiti značajan dio ranije ušteđenog iznosa.

Ljudi u domovini često vide automobil kupljen na kredit ili nekoliko sedmica godišnjeg odmora, ali ne vide mjesece štednje i odricanja koji su tome prethodili.

Ipak, uprkos visokim troškovima života, razvijene zemlje nude veću sigurnost zaposlenja, uređeniji sistem i bolje mogućnosti za profesionalno napredovanje.

Radnik koji dobro poznaje jezik, ima traženo zanimanje i živi izvan najskupljih gradova može ostvariti značajnu uštedu,piše Avaz

Najveću prednost imaju domaćinstva u kojima rade dvije osobe. U tom slučaju stanarina i režije se dijele, dok zajednički prihodi omogućavaju lakše planiranje troškova i sigurniju budućnost.

Diplomatski napori su zapeli, a nove prijetnje iz Teherana dodatno podižu tenzije oko Hormuškog moreuzaIran prijeti promjenom strategije i mogućom novom eskalacijom sukoba sa SAD-om, dok su diplomatski napori za okončanje rata zapeli u mjestu. Posebnu zabrinutost izaziva situacija oko Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.Jedan visoki iranski dužnosnik izjavio je za Reuters da bi Iran mogao preći iz defanzivne u „potpuno ofanzivnu“ strategiju ukoliko diplomatski napori ne dovedu do dogovora s Vašingtonom.

Prema njegovim riječima, iranske snage moraju biti spremne na novu eskalaciju u Hormuškom moreuzu i širem regionu.

– Iran će biti spreman donositi odluke i poduzimati teške korake – poručio je dužnosnik, dodajući da bi Teheran mogao izvesti „pravovremen i precizan“ vojni napad u slučaju neuspjeha diplomatije.

Pregovori bez napretka
Ponedjeljak je označen kao rok za postizanje konačnog dogovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država u okviru memoranduma o razumijevanju koji je postignut u junu.

Dokument, potpisan 17. juna, predviđao je period od 60 dana za postizanje šireg sporazuma, uključujući pitanja povezana s iranskim nuklearnim programom.Međutim, dogovor je ubrzo zapao u ozbiljnu krizu, posebno zbog neslaganja oko Hormuškog moreuza.

Teheran tvrdi da mu odredbe memoranduma daju pravo upravljanja ovim strateškim plovnim putem, dok Vašington odbacuje takvo tumačenje.

Sve veće tenzije
Iran i SAD posljednjih dana dodatno su pojačali ratnu retoriku.

Iranski zvaničnik poručio je da bi Vašington u narednim sedmicama morao provesti sve odredbe sporazuma kako bi se stvorili uslovi za nastavak pregovora.

Istovremeno, Donald Tramp (Donald Trump) upozorio je Amerikance da bi rat mogao dovesti do dugotrajnog rasta cijena goriva,piše Avaz

Američki predsjednik ponovio je i stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja.

Situacija oko Hormuškog moreuza posebno je osjetljiva jer bi svaki ozbiljniji poremećaj pomorskog saobraćaja mogao imati posljedice daleko izvan Bliskog istoka.

Za sada nema potvrde da je Iran donio konačnu odluku o pokretanju nove velike vojne operacije, ali najnovije izjave iranskih zvaničnika ukazuju na opasno zaoštravanje retorike i mogućnost nove eskalacije.

Američka vojska izgubila je najmanje 45 dronova MQ-9 Reaper tokom rata s Iranom, što predstavlja oko 25 posto ukupne flote. Ove letjelice intenzivno su korištene u području Hormuškog moreuza, jednog od ključnih žarišta sukoba.Prema navodima četvorice američkih zvaničnika upoznatih s podacima Pentagona, riječ je o dronovima namijenjenim za nadzor i precizne udare.

Ukupna vrijednost
Njihova pojedinačna vrijednost kreće se između 30 i 50 miliona dolara, u zavisnosti od ugrađenih senzora i naoružanja. Ukupna vrijednost dosadašnjih gubitaka ovog sistema mogla bi premašiti 1,3 milijarde dolara.

Dronovi MQ-9 Reaper bili su posebno intenzivno angažovani oko Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute koja je tokom sukoba postala jedno od glavnih područja borbi.

Ipak, zbog toga što lete relativno sporo i često na manjim visinama, MQ-9 Reaperi su, prema istim izvorima, predstavljali lakšu metu za iranske snage, kao i povezane grupe u Jemenu i Iraku. Dio letjelica nije oboren, već se srušio nakon što je izgubljena komunikacijska veza s operaterima,piše Avaz

Opterećene američke zalihe
Rat s Iranom dodatno je opteretio američke zalihe naoružanja, koje su već bile iscrpljene višegodišnjom vojnom podrškom Ukrajini.

Tokom prvog mjeseca kampanje američke snage ispalile su više od 850 krstarećih projektila Tomahawk, kao i više od 1.000 projektila Patriot i THAAD. Time su dodatno smanjene zalihe važnih sistema namijenjenih za dalekometne udare i protivzračnu odbranu.Zbog takvih nedostataka sužene su vojne opcije predsjednika Donalda Trumpa, dok napetosti s Teheranom i dalje ostaju visoke. Administracija je zbog toga od Kongresa zatražila dodatni paket od 67 milijardi dolara za ratne troškove i obnovu arsenala.

Popuna zaliha
Ipak, analize upozoravaju da bi popuna pojedinih zaliha mogla trajati godinama.

Todd Harrison iz Američkog instituta za preduzetništvo (American Enterprise Institute) rekao je: “Čak i ako biste ih naručili danas, isporuka ne bi stigla prije nego što predsjednik Trump napusti dužnost.”

Kako navodi Institut za proučavanje rata (ISW), koji je objavio ove informacije, kontrola ne podrazumijeva da su ukrajinske trupe fizički preuzele kontrolu nad autocestama ili potpuno presjekle koridor, već da mogu napadati promet duž određenih ruta i to čine dosljedno, piše jutarnji.hr.

Jedinica ukrajinskih snaga za bespilotne sustave izvijestila je o uspostavljanju nadzora nad dijelovima autocesta M-14 i M-18, prenosi United24 Media. Ove prometnice prolaze između okupiranog Mariupolja u Donjeckoj regiji i Čonhara u Hersonskoj regiji, gdje je jedinica izjavila da kontinuirano napada rusku logistiku.

Dvije autoceste dio su “kopnenog koridora do Krima”, koji prolazi kroz okupirana područja južne Ukrajine. Ruta se koristi za prijevoz osoblja, opreme, streljiva i goriva između Rusije, okupiranih dijelova Donjecke i Zaporiške oblasti, Hersonske oblasti i poluotoka.

Tijekom dana Ukrajinci su zorno pokazali kako to izgleda – objavili su nove snimke eksplozija s autoceste ‘Novorosija‘ koja spaja Mariupolj i Džankoj.

Footage of a russian fuel truck detonating on the temporarily occupied Mariupol–Dzhankoi highway.

Follow@blyskavka_ua pic.twitter.com/4b0ZbcDqXA

— BLYSKAVKA (@blyskavka_ua) August 10, 2026

Trump je na svojoj društvenoj platformi Truth Social poručio da Iran treba platiti odštetu “za sve ljude koje su ubili i teško ranili svojim bombama postavljenim uz ceste i u brojnim sukobima”.

Prema njegovim riječima, odštetu bi trebale dobiti i porodice demonstranata koje je iransko rukovodstvo ubilo tokom posljednjih 50 godina.

Trump je Iran također optužio za napad na američki razarač USS Cole i zatražio da Teheran obešteti porodice žrtava. U napadu bombaša samoubica u jemenskom gradu Adenu 2000. godine poginulo je 17 američkih vojnika. Istraga FBI-ja pokazala je da su napad planirali i izveli pripadnici Al-Kaide.

Trump je u drugoj objavi zatražio da Iran snosi odgovornost i za “štetu i smrt prouzročenu narodima Libanona, Sirije, Jemena i Pojasa Gaze”.

“Uputio sam svoje predstavnike da to čvrsto unesu u sve buduće pregovore”, napisao je Trump, ne navodeći iznos odštete koji bi Iran trebao platiti.

U međuvremenu, iranski mediji izvijestili su da je iransko Vijeće za nacionalnu sigurnost ponovno otvaranje Hormuškog moreuza uslovilo ustupcima SAD-a i njegovih saveznika,pišu Vijesti

Teheran, između ostalog, traži prekid američkih prijetnji Iranu, ukidanje pomorske blokade iranskih luka, povlačenje američkih snaga iz regije i potpunu finansijsku naknadu za ratnu štetu.

Iran je ove zahtjeve već ranije postavio kao uslov za pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Rekordne vrućine, suše i požari koji su ovog ljeta pogodili Evropu ostavljaju posljedice koje se već mjere stotinama milijardi eura, dok ekonomisti upozoravaju da bi stvarni troškovi klimatskih promjena mogli postati vidljivi tek u narednim godinama.
Ekstremni vremenski uslovi tokom ljeta poremetili su proizvodnju električne energije, riječni transport, poljoprivredu i zdravstvene sisteme.

Nizak vodostaj ograničio je saobraćaj na Rajni i Dunavu, nekoliko nuklearnih reaktora moralo je obustaviti ili smanjiti proizvodnju zbog problema s hlađenjem, dok su procjene prinosa pojedinih kasnije žetvenih kultura, među kojima su kukuruz i suncokret, već smanjene, javlja Reuters.

Ekonomistica Univerziteta Mannheim Sehrish Usman upozorava da 2026. godinu posebno zabrinjava istovremeno pojavljivanje više vrsta ekstremnih vremenskih događaja u istim područjima, zbog čega se njihove ekonomske posljedice međusobno pojačavaju.

Ranije istraživanje tog univerziteta i ekonomista Evropske centralne banke pokazalo je da posljedice ekstremnih vremenskih događaja ne nestaju nakon prve godine, nego mogu godinama smanjivati privrednu aktivnost i produktivnost.

Procjene ING-a pokazuju da bi problemi u plovidbi Rajnom mogli ove godine smanjiti njemački bruto domaći proizvod za 0,3 procentna poena. Allianz procjenjuje da bi samo dvosedmični toplotni val u junu evropski BDP mogao koštati oko 0,3 procentna poena, dok su među ekonomijama posebno izloženim dugoročnim posljedicama Španija, Francuska i Italija,pišu Vijesti

Posljedice su vidljive i kroz požare. Prema podacima Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, do 6. augusta ove godine u Evropskoj uniji izgorjelo je više od 500.000 hektara zemljišta, znatno više od dugoročnog prosjeka za ovaj dio godine. Od početka godine registrirano je više od 1.500 požara.

Južna Evropa mogla bi biti posebno pogođena jer ekstremne temperature istovremeno ugrožavaju poljoprivredu i turističke prihode.

Ekonomisti očekuju da će se turistička sezona postepeno mijenjati, uz slabiju potražnju tokom najtoplijih ljetnih mjeseci na jugu i moguće preusmjeravanje dijela turista prema hladnijim područjima sjevernije Evrope.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio je plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu u 15 tačaka, poručivši da neće biti nikakvog povlačenja izraelske vojske sve dok Hamas ne bude “stvarno” razoružan, javlja BBC.
Trumpov Odbor za mir prošlog je mjeseca objavio da je postignut dogovor o “potpunom razoružanju” Hamasa i drugih naoružanih grupa u Gazi.

Hamas je, međutim, poručio da će teško naoružanje predati tek pod uslovom da Izrael prekine “sve oblike agresije” i povuče svoje snage iz Gaze.

Izrael je nastavio izvoditi napade na Gazu i nakon što je u oktobru prošle godine pristao na početni prekid vatre na tom području.

“Izrael odbacuje dokument u 15 tačaka”, rekao je Netanyahu u nedjelju na sjednici vlade.

Izraelska vojska “neće se povući sve dok Hamas doista ne bude razoružan te će nastaviti uklanjati prijetnje našim snagama i našim građanima”, dodao je.

Trump je prošlog mjeseca objavio da je napravljen “monumentalan korak prema trajnom miru i sigurnosti” nakon što je Hamas saopćio da je prihvatio plan razoružanja u Gazi.

Netanyahu je, međutim, rekao da se Hamas mora razoružati prije nego što Izrael povuče svoje snage iz Gaze, naglasivši da ne može biti riječ o nekakvom “fiktivnom razoružanju”.

Dodao je da s američkim zvaničnicima sada razgovara o daljnjim koracima.

“Oni imaju svoje ideje. Neke su nam prihvatljive, neke nisu, a mi znamo kako u tim pitanjima čvrsto zastupati svoja stajališta”, rekao je Netanyahu.

S obzirom na to da su do izraelskih izbora ostali tek mjeseci, malo je vjerovatno da će Netanyahu biti spreman na veće ustupke,pišu Vijesti

Istodobno je izložen pritisku svojih krajnje desnih koalicijskih partnera koji traže novo glasanje u vladi i odustajanje od plana za Gazu. Među njima je i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir, koji je nacrt sporazuma odbacio kao “neprihvatljiv”.

Netanyahuove izjave predstavljaju novi udarac Trumpovu mirovnom planu za Gazu, predstavljenom u septembru prošle godine.

Plan je, među ostalim, predviđao osnivanje Odbora za mir koji bi nadzirao njegovu provedbu, razoružanje Hamasa, povlačenje izraelskih snaga te obnovu Gaze.

Iran neće otvoriti Hormuški moreuz sve dok Sjedinjene Američke Države ne ispune niz zahtjeva, poručio je Mohamad Bager Zolgadr (Mohammad Bagher Zolghadr), sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana.Iranski državni mediji navode da Teheran od Vašingtona traži ukidanje američke pomorske blokade, povlačenje vojnih snaga, trajni prekid rata, nadoknadu štete nastale tokom sukoba te oslobađanje zamrznute iranske imovine.

Kršenje memoranduma
– Sve dok Amerika ne popravi svoje ponašanje, Hormuški moreuz neće biti otvoren – poručio je Zolgadr, ističući da je riječ o zahtjevima iranskog naroda.

Njegova izjava dolazi u vrijeme intenzivnih diplomatskih aktivnosti oko statusa jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) prethodno je izjavio da je Iran blizu dogovora s Omanom o načinu upravljanja Hormuškim moreuzom. Ipak, naglasio je da će ponovno otvaranje moreuza zavisiti od toga da SAD nadoknade štetu koju je Iran pretrpio zbog kršenja ranije postignutog memoranduma o razumijevanju.

Oman je pregovore opisao kao pozitivne i konstruktivne. Prema iranskoj državnoj televiziji IRIB, iranski zastupnici uglavnom su usaglasili okvirni sporazum s Omanom, ali se još čeka konačno odobrenje.Raniji memorandum dogovoren je u junu u Islamabadu, uz posredovanje pakistanskih pregovarača. Njime je bilo predviđeno otvaranje Hormuškog moreuza i privremeno ukidanje naftnih sankcija Iranu. Međutim, zbog različitih tumačenja njegovih odredbi, dogovor nije zaživio.

Broj plovila
U međuvremenu je saobraćaj kroz moreuz drastično smanjen. Prema podacima kompanije Kpler, tokom protekle sedmice kroz Hormuz je prolazilo nešto više od deset brodova dnevno, dok je prije rata prosjek iznosio oko 130 brodova dnevno.

Dodatni problem predstavlja činjenica da su pojedini brodovi, kako bi izbjegli detekciju iranskih ili američkih snaga, isključili transpondere koji emitiraju njihove lokacije. Zbog toga je teško utvrditi precizan broj plovila koja trenutno prolaze kroz Hormuški moreuz.