Hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u četvrtak je poručio da oni koji podmeću požare i slave velikosrpsku agresiju na Hrvatsku, a primaju poljoprivredne poticaje, to više neće dobivati, smatrajući to odlukom zdravog razuma.

Vlajčić ističe kako RH ne smije finansirati one koji ju otvoreno podrivaju, ljude koji ruše njezin ustavnopravni poredak, vrijeđaju njezin ugled ili svjesno ugrožavaju tuđe zdravlje, živote i imovinu.

“Podmećeš požare, a primaš poljoprivredne poticaje? Nema više. Slaviš velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i najavljuješ odmazdu za „Oluju“? Tebi nema poticaja”, napisao je ministar na Facebooku dodajući kako je uskrata poticaja za takve osobe “stvar zdravog razuma”.

Poručio je i da mu je jasno da treba pronaći pravnu osnovu koja bi bila u skladu s Ustavom i europskim pravilima, ali da ne može mirne savjesti promatrati kako država i ministarstvo kojem je na čelu isplaćuje veliki novac pojedincima koji otvoreno rade protiv Hrvatske i njezinih građana.

“Zato sam inicirao sastanak s kolegama iz Ministarstva pravosuđa i uprave kako bismo pronašli sveobuhvatno rješenje”, napisao je Vlajčić najavljujući izmjene zakonodavstva u smjeru koji će osigurati da oni koji ne poštuju ustavnopravni poredak RH, vrijeđaju ugled domovine ili počinjenjem teških kaznenih djela ugrožavaju zdravlje, živote i imovinu drugih budu izuzeti od isplate bilo kakvih poticaja i subvencija.

Vlajćić smatra da je RH pokazala svih ovih godina da je uređena država koja nikome ne broji krvna zrnca, ne zagledava u obiteljsko stablo i ne diskriminira po nacionalnoj ili nekoj drugoj osnovi.Vijesti

Od pоčеtка sеzоnе nаdzоrа 1. juna svi slučajevi potvrđeni su nа tеritоriјu šеst окrugа: Srеdnjоbаnаtsкоg (tri slučаја), Grаdа Bеоgrаdа, Јužnоbаnаtsкоg i Јužnоbаčкоg po dvа slučаја, a Šumаdiјsкоg i Zаpаdnоbаčкоg po јеdаn slučај. Prosječna starost оbоljelih je 66,2 gоdinе,pišu Vijesti

Albanija, Austrija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Kosovo, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija i Španija prijavile su slučajeve ove godine, saopćio je prošle sedmice Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), prenosi Hina.

U Sjevernoj Makedoniji, prema medijskim izvještajima, od 44 slučaja preminulo je petero pacijenata.

U srijedu su vlasti u Nizozemskoj saopćile da je od virusa Zapadnog Nila preminula jedna osoba. Virus Zapadnog Nila, čiji su prijenosnici ptice i komarci, ne prenosi se u humanoj populaciji, s čovjeka na čovjeka. Sеzоnа trаnsmisiје virusа Zаpаdnоg Nilа u Srbiјi uоbičајеnо trаје оd juna dо novembra.

Prema pisanju tamošnjih medija, zakazan je čak i veliki skup za 26. august, koji organizuje udruženje ratnih vojnih invalida Srbije.

Protest će se održati na Trgu Jovana Sarića u Kraljevu i to pod nazivom “Nećeš pevati”, a organizatori ističu da će to biti prilika da “građani iskažu svoje nezadovoljstvo i pošalju jasnu poruku povodom njegovog najavljenog nastupa u Kraljevu”.

Na jednom mostu u Kraljevu se čak pojavio i transparent “Nećeš pevati”, koji je brzo uklonjen,piše Vijesti

Podsjetimo, nedavno je pokrenuta i online peticija pod nazivom “Da se Dinu Merlinu zabrani koncert u Kraljevu”, u čijem tekstu se navodi “protivljenje Merlinovom nastupu u Srbiji, uz pozivanje na njegove ranije izjave o Srbima koje su godinama predmet polemika u javnosti”.

Uprkos bjesomučnoj kampanji režimskih medija i prorežimskih organizacija u Srbiji, Merlin je rasprodao koncert. Kako pišu mediji u Srbiji, Merlin je već prodao 25 hiljada karata i sprema se za najveći open-air spektakl.

Jedan od njih je i Zlatan Ibrahimović čiji dolazak je privukao posebnu pažnju, a najviše oduševljeni bili su oni najmlađi.

Koliko je Zlatanova pojava posebna najbolje se vidjelo kada je izašao na splitske ulice,piše Avaz

Reporter “Avaza” je na licu mjesta snimio trenutak kada je legendarnog fudbalera bh. porijekla za samo nekoliko sekundi okupirao veliki broj djece tražeći fotografiju ili autogram.

Samo najveće legende, nakon što se povuku iz profesionalnog fudbala, mogu izazivati ovakve reakcije.

Nijemac Kristof (Christoph) iz Frankfurta već 18 godina dolazi na Brač.

Na hrvatskom ostrvu kupio je kuću, stekao prijatelje i, kako kaže, s vremenom prestao da se osjeća kao turista. Međutim, ono što posljednjih godina vidi na Jadranu natjeralo ga je da napiše otvoreno pismo i pošalje prilično direktnu poruku hrvatskim ugostiteljima i lokalnim vlastima.

Nije, tvrdi, problem u tome što strani gosti nemaju novca. Problem je što sve češće ne žele da plate cijene za koje smatraju da nemaju pokriće u onome što dobijaju.

“Nije da nemamo novca. Imamo ga. Ali sve manje želimo da plaćamo jer više nemamo osjećaj da cijena odgovara onome što dobijamo”, suština je njegove poruke koju je objavio njemački portal Kroatien-Nachrichten.

Kristof kao primjer navodi cijene hrane na Braču, gdje, prema njegovim riječima, jednostavni ćevapčići ili pljeskavica koštaju 20 do 25 evra, dok se za odrezak traži oko 35 evra.

“Dolazim iz Frankfurta, i tamo znamo šta su visoke cijene”
Upravo poređenje s Frankfurtom, jednim od skupljih njemačkih gradova, čini njegovu kritiku posebno zanimljivom.

“Dolazim iz Frankfurta. I tamo poznajemo visoke cijene. Ali kada jednostavan obrok na Braču košta koliko i obrok u centru Frankfurta, meni je kao preduzetniku teško da to ekonomski objasnim”, poručio je Kristof.

On tvrdi da se tokom gotovo dvije decenije njegovog boravka na ostrvu promijenio ne samo cjenovnik, već i odnos prema turizmu i gostima.

Prisjeća se vremena kada je turistička sezona bila važan izvor prihoda, ali nije određivala čitav život ljudi.

“Hrvatsku smo upoznali kao toplu, otvorenu i gostoljubivu zemlju. Naši prijatelji ovdje imali su čak i usred sezone vremena za kafu, razgovor, zajedničku večeru ili spontano druženje. Ljudi su i tada morali da zarađuju za život, kao i danas. Ali sezona je bila dio njihovog života. Nije bila njihov cijeli život”, naveo je.

“Koliko još gost može da plati?”
Kristof smatra da je problem nastao kada je, prema njegovom utisku, pitanje koliko neka usluga realno vrijedi zamijenjeno pitanjem koliko je turista spreman da plati.

“Ponekad imate osjećaj da pitanje glasi: Koliko još gost može da plati? Koliko mogu da povećam cijenu prije nego što kaže: ‘Dosta je?'”, navodi on.

Naglašava da upravo tu vidi ključnu razliku.

Gosti koji godinama dolaze na Jadran, kaže, možda imaju dovoljno novca da plate više cijene, ali to ne znači da će ih prihvatiti ako smatraju da za svoj novac ne dobijaju odgovarajuću vrijednost.

Nije problem jedan evro za tuš
Kao simbol promjena koje mu smetaju Kristof navodi naizgled beznačajan primjer – tuš u javnoj uvali.

Godinama je, priča, postojao običan tuš koji je postavila lokalna zajednica. Ljudi bi izašli iz mora, isprali so i otišli kući.

Danas je na tom mjestu tuš koji se plaća.

“Naravno da niko neće osiromašiti zbog jednog evra za tuširanje. Uopšte nije riječ o tom evru. Pitanje je mora li baš sve da se naplaćuje”, poručio je.

Za njega je upravo ta sitnica postala simbol mnogo šire promjene – osjećaja da se gotovo svaki dio iskustva gosta pretvara u nešto što treba dodatno naplatiti.

Poslije 18 godina ponovo se osjeća kao turista
Još više od cijena, kaže, pogađa ga osjećaj da se nakon gotovo dvije decenije provedene na Braču ponovo osjeća samo kao stranac.

Na ostrvu ima kuću, prijatelje i komšije, godinama se vraća na isto mjesto i smatrao ga je svojim drugim domom.

“Poruka koju dobijamo glasi: Vi zapravo ne pripadate ovdje. I to boli”, napisao je.

Kaže da su upravo prijateljstva, komšiluk, povjerenje i povratak iz godine u godinu učinili da se više ne osjećaju kao turisti.

“A danas sve češće imamo osjećaj da smo ipak samo gosti – i to gosti od kojih se očekuje da potroše mnogo novca”, navodi Kristof.

“Nismo tražili Sen Trope. Tražili smo Brač”
Njegova poruka, međutim, nije samo kritika visokih cijena. Kristof upozorava da bi Hrvatska u pokušaju da zaradi više mogla izgubiti upravo ono zbog čega su se mnogi strani gosti godinama vraćali.

Smatra da Brač i ostatak hrvatske obale ne treba da pokušavaju da postanu kopija najskupljih evropskih destinacija.

“Hrvatska za nas nikada nije bila Azurna obala. I to mislim kao kompliment Hrvatskoj. Nismo tražili Sen Trope. Tražili smo Brač”, poručio je.

Zatim je svoju kritiku sažeo u jednostavnom primjeru:

“Ćevapčići ne postaju luksuzno jelo samo zato što koštaju 25 evra. Konoba ne postaje luksuzni restoran samo zato što večera košta 100 evra po osobi.”

“Povjerenje je mnogo teže vratiti”
Kristof na kraju otvorenog pisma poziva ugostitelje, preduzetnike i lokalne donosioce odluka da kratkoročnu zaradu ne stave ispred odnosa koji su s gostima građeni godinama,piše Nezavisne

Jer cijene se, upozorava, mogu ponovo promijeniti.

Kuće se mogu obnoviti, putevi popraviti, ali postoje stvari koje je mnogo teže vratiti kada jednom nestanu.

“Povjerenje, osjećaj dobrodošlice i pripadnosti mnogo je teže ponovo steći kada se jednom izgube. Čuvajte to. Vrijedi više od još jednog zarađenog evra”, zaključio je Kristof.

Njegovo otvoreno pismo izazvalo je pažnju hrvatskih i regionalnih medija, a rasprava koju otvara znatno je šira od jednog računa ili cijene ćevapa na Braču: gdje završava opravdano poskupljenje turističke destinacije, a počinje gubitak vrijednosti zbog koje su gosti uopšte željeli da joj se vraćaju.

Vatra još nije pod kontrolom, a gašenje otežavaju nepristupačan i strm teren te gusta makija.

Tokom noći zadarski vatrogasci ugasili su i četiri požara na kopnu, kao i jedan manji požar na otoku Ižu.

Jutros su u pomoć vatrogascima na Dugom otoku stigla dva kanadera.Zapovjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije Matej Rudić potvrdio je za RTL da požar na Dugom otoku nije pod nadzorom.

“Cijelu noć radila se aktivna odbrana objekata, s obzirom na to da se radi o otoku koji praktično u svakoj uvali ima jednu, dvije ili tri kuće i vikendice. Bili smo angažirani na tome i sve je uspješno odbranjeno. Nema nikakve štete”, rekao je Rudić.

Vatrogasci su uspjeli požarište podijeliti na dvije linije, duge oko kilometar i 600 metara.

“Sada očekujemo dolazak zračnih snaga. Zatražili smo dva kanadera da nam pomognu staviti požar pod nadzor”, kazao je Rudić u ranim jutarnjim satima i opisao područje kao izuzetno zahtjevno za gašenje.

Kanaderi su u međuvremenu stigli na požarište.

Na terenu je oko 100 vatrogasaca. Uz lokalne snage i vatrogasce koji su na dislokaciji u Božavi, tokom noći je s kopna stiglo pojačanje od 50 vatrogasaca sa 17 vozila.

“Dodatne vatrogasne snage stižu na otok. Teren je teško prohodan, tu su gusta makija, ali i kuće. Vatrogasci su angažirani na odbrani tih objekata, a požar nije pod kontrolom”, kazao je Rudić za HRT.

Dugi otok nije bio jedino područje zahvaćeno požarima. Tokom noći izbila su i četiri požara na kopnenom dijelu županije, na području Galovca, Zemunika i Mostara.

“Svi su za otprilike sat i po do dva sata od dojave stavljeni pod nadzor. Radilo se o gustoj borovoj šumi i niskom raslinju. Zaista brzim radom vatrogasaca požari su tokom noći stavljeni pod nadzor oko 1:30 sati”, izjavio je Rudić,pišu Vijesti

Jutros oko 6 sati izbio je i manji požar na otoku Ižu.

“Brzom reakcijom lokalnog DVD-a požar na Ižu stavljen je pod nadzor”, dodao je županijski zapovjednik.

Očekuju se i nove informacije o stanju osoba povrijeđenih u velikom požaru koji je u četvrtak i petak gorio na području Omiša.

Prema podacima od petka navečer, ljekari u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju bore se za živote dvojice muškaraca i dvije žene, u dobi od 18 do 46 godina.

Riječ je o pacijentima s teškim opekotinama koje zahvataju između 40 i 70 posto tijela.

Prema neslužbenim informacijama, riječ je o tročlanoj porodici. Uz njih je životno ugroženo još pet osoba.

Situacija u samoj Lokvi Rogoznici, odakle je požar krenuo, još uvijek je ozbiljna.
Iako je najgori val požara zasad pod nadzorom, to ne znači da je sigurno za povratak ljudi.

“Cesta prema Lokvi Rogoznici je otvorena, mogu se svi vratiti, ali policija apelira da ne krenu svi u isto vrijeme zbog mogućih gužvi te je potreban dodatan oprez zbog vozila drugih službi na cestama. I mi, kad smo dolazili ovamo, vidjeli smo djelatnike HEP-a kako rade na dalekovodima i pokušavaju uspostaviti struju u mjestima gdje je nema”, kazao je novinar Nove TV Ivan Krznarić.

Razgovarao je s jednim od svjedoka požara Goranom Lovićem, koji je situaciju opisao jednom riječi – katastrofa,pišu Vijesti

“Počelo je s druge strane ceste, gdje nije bilo turista ni nikoga. Smatramo, zapravo uvjereni smo da je ovo podmetnuto, dakle ljudski faktor. Tu je krim-policija, dali smo kamere, sve smo učinili da se ovo riješi”, rekao je Lović, ugostitelj kod čijeg je kafića požar krenuo.

Pohvalio je rad policije, vatrogasaca i svih drugih službi te svima zahvalio.

Kazao je da mu je dosta toga izgorjelo i ponovio da je ovo velika katastrofa za omiški kraj.

Ivan Krznarić za kraj javljanja rekao je kako su duž Jadranske magistrale i dalje vatrogasci jer ima dosta mjesta na kojima vatra još tinja i potrebno je izdimljavanje.

Požar, koji je sinoć buknuo u Lokvi Rogoznici, proširio se do Omiša.

Evakuisano je više stotina ljudi, ima i povrijeđenih – i mještana i vatrogasaca. S terena stižu i informacije o izgorjelim kućama i automobilima. U pomoć iscrpljenim vatrogasnim snagama stižu i kanaderi,pišu Vijesti

Požar se tokom noći proširio na Omiš zahvativši područje iznad grada, saznaje se u ranim jutarnjim satima od komandanta DVD-a Omiš Višeslava Pešića.Vjetar rasplamsava vatru koja se širi te je plamen ušao i u Omiš s gornje strane, gdje vatra ugrožava mnoge kuće i vozila, rekao je Hini Pešić.

Prema dosadašnjim nezvaničnim informacijama, u požaru je najmanje desetak ljudi povrijeđeno, od toga dvoje teže.

Gradonačelnik Omiša ranije je potvrdio da je jedan čovjek s opekotinama hitno prevezen u bolnicu.

Kupači u Kaštelima već sedmicama su zabrinuti zbog glavate želve koja se zadržava u blizini obale i, prema svjedočenjima građana, napada ljude. U periodu od 22. jula zabilježeno je najmanje pet ugriza.Posljednji incident dogodio se u nedjelju, 9. augusta, na plaži Miljenko i Dobrila u Kaštel Lukšiću. Morska kornjača prišla je mladiću dok je plivao i ugrizla ga za donji dio leđa, pri čemu je zadobio ranu koja je krvarila.

Njegova majka odmah je pozvala broj 112, nakon čega je dobila uputstvo da mladić potraži medicinsku pomoć i primi zaštitu protiv tetanusa.

Prema riječima majke povrijeđenog mladića, problem traje već neko vrijeme. Ona tvrdi da se kornjača često pojavljuje u neposrednoj blizini kupača, prilazi im s leđa i napada čak i kada joj se ljudi ne približavaju niti je pokušavaju dodirnuti.

Zbog ponavljanih incidenata, dio kupača sve se manje osjeća sigurno u moru. Posebno ih zabrinjava činjenica da se životinja pojavljuje i u plićaku, gdje tokom ljetnih mjeseci boravi veliki broj ljudi.

Posljednjem napadu svjedočila je i žena koja se sa suprugom nalazila nekoliko metara od povrijeđenog mladića. Kako je ispričala, kornjača je ponovo prišla kupačima, zbog čega među prisutnima raste osjećaj nelagode.

Od 22. jula na području Kaštela prijavljeno je ukupno pet slučajeva ugriza. Prema nezvaničnim procjenama, moglo bi biti riječ o jedinki teškoj i do 70 kilograma, zbog čega susreti s njom mogu biti posebno neugodni i potencijalno opasni.

Građani koji su se obratili medijima naglašavaju da ne žele da se životinji naudi. Glavata želva je strogo zaštićena morska vrsta, a riječ je o životinji koja se nalazi u svom prirodnom staništu,pišu Vijesti

Ipak, kupači smatraju da je potrebno pronaći rješenje koje bi istovremeno zaštitilo životinju i ljude koji svakodnevno koriste plaže.

Nakon posljednjeg incidenta, porodica povrijeđenog mladića dobila je uputstvo da se obrati ljekarima, ali nije dobila konkretne informacije o tome šta će biti poduzeto kako bi se spriječili novi susreti s kornjačom.

Portal.hr kontaktirao je hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kako bi dobio odgovor o mogućim mjerama. Prema nezvaničnim informacijama, premještanje životinje moglo bi biti otežano jer je riječ o strogo zaštićenoj vrsti koja se nalazi u svom prirodnom staništu.

Zvaničan stav nadležnih službi još se očekuje.

Stanovnici i turisti tako su se našli u neobičnoj situaciji. S jedne strane nalazi se zaštićena životinja kojoj se ne smije nauditi, dok su s druge kupači koji već sedmicama prijavljuju ugrize.

Nakon pet incidenata u manje od tri sedmice, građani traže jasne upute i konkretnu reakciju nadležnih. Do tada, kupačima preostaje dodatni oprez, naročito na područjima gdje je glavata želva ranije viđena.

Posljednji slučaj pokazao je da se životinja može približiti i vrlo plitkoj vodi, zbog čega kupači upozoravaju jedni druge i izbjegavaju mjesta na kojima je ranije primijećena.

Nakon pogoršanja zdravstvenog stanja i razvoja kardiogenog šoka, ljekari Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije “Dr Vukan Čupić” su primjenili mehaničku cirkulatornu potporu (ECMO), a potom mu ugradili totalno vještačko srce kao privremeno rješenje do transplantacije.

Zahvat su zajednički izveli stručnjaci Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije i Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”.

“Reč je o jednom od retkih slučajeva u svetu i prvom u Srbiji u kojem je kod deteta od četrnaest godina uspešno sproveden kompletan tok lečenja koji obuhvata ECMO, ugradnju totalnog veštačkog srca, intenzivno lečenje i rehabilitaciju”, navodi se u saopštenju.

Kako se ističe, u liječenju je učestvovao veliki multidisciplinarni tim zdravstvenih radnika različitih specijalnosti,pišu Nezavisne

“Ovaj slučaj ističe uspešnu saradnju zdravstvenih ustanova Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i stručnost medicinskog tima i izuzetnu hrabrost dečaka tokom višemesečnog lečenja”, navode iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije.

Dječak će danas biti prevezen u Bosnu i Hercegovinu, pošto su prethodno preduzete sve mjere za bezbijedan transport, gdje ga očekuje uključivanje na listu čekanja za transplantaciju srca, koja je jedino trajno rešenje.